Paštunski vođa poziva na ujedinjenje IS-a, Pakistana i Afganistana

Gulbuddin Hekmatyar, sada u kasnim šezdesetim godinama, kaže da želi "pravi i fer mir", ali s uvjetima o definitivnom povlačenju svih stranih vojnika iz Afganistana koje će kao pripadnik Vlade u Kabulu nakon novih izbora 2016. godine iznijeti pred međunarodnu zajednicu. Hekmatyar među talibanima ima veliki utjecaj i već sad je ponovo aktivan u propagandnim izjavama, a pamte ga kao vrlo nepredvidljivog i radikalnog talibanskog ideologa. U pojedinim zapadnim medijima već je nazvan svojevrsnim „talibanskim Goebbelsom“.

"Mir se može uspostaviti borbom, te nakon završetka okupacije i konačnog odlaska svih stranih snaga, afganistanski narod ima pravo izabrati vlastitu sudbinu i uspostaviti isključivo svoj izbor vlade i vlasti", rekao je nedavno Gulbuddin Hekmatyar, a prenose svjetski mediji, među njima i američka novinska agencija Associated Press.

Paštunski ratni vođa Gulbuddin Hekmatyar, pripadnik je Kharot afganistanskog plemena Paštunske konfederacije Ghilzai, bivši je premijer afganistanskog Sjevernog saveza u afganistanskoj Vladi Burhanuddina Rabbanija 1996. i 1997. godine. Aktivno je sudjelovao i bio vođa u Sovjetsko-Afganistanskom ratu, u Afganistanskom građanskom ratu, u ratu oko Nagorno Karabakha, te u Afganistanskom ratu 2001.-2014. godine, te je sad u egzilu, točnije u svom tajnom skrovištu i to na teritoriju Islamske Republike Pakistan, gdje su ga nedavno locirali britanske i američke tajne službe MI6 i CIA.

Nakon anglo-američke invazije na Afganistan 2001. godine kad su Talibani uklonjeni s vlasti, Gulbuddin Hekmatyar je najprije pobjegao u Islamsku Republiku Iran iz koje je relativno brzo otišao put pakistanskog glavnog grada Islamabada, a na zahtjev tadašnjih iranskih vlasti. Njegovi brojni suradnici koji žive u glavnom gradu Afganistana, Kabulu i u drugim mjestima danas insistiraju na tome da Hekmatyar opet bude vojni zapovjednik afganistanskih snaga, unatoč saznanju da su ti njegovi sljedbenici, mahom mudžahedini na čelu s njim bili odgovorni za smrt tisuća i tisuća ljudi u vrijeme razornog Afganistanskog građanskog rata.

MINI - PENTAGON I MINI - BIJELA KUĆA

U svojim studentskim danima, Golbuddin Hekmatyar ostao je poznat i po tome što je bacio kiselinu u lice žene koja nije htjela prikriti svoje lice i odjenuti hidžab. Njegova uloga i odanost mudžahedinima na ratištu u borbama protiv Sovjeta (Rusa, op.a.) je neupitna. No, ovaj osvedočeni islamski radikal je u vrijeme Afganistansko-sovjetskog rata bio vrlo važan tadašnjem službenom Washingtonu, obzirom na odanost antisovjetskome otporu, jer je, boreći se protiv Sovjeta na čelu tadašnjih mudžahedinskih snaga dobio milijune novca i naoružanja iz Sjedinjenih Američkih Država.

U bavljenju politikom, prihvatio je radikalni islam, dva puta je bio u sastavu kabineta afganistanskog predsjednika i bio je također aktivni lider talibanske ekstremne grupacije Hezb-i-Islami, političke stranke koja je osnovana 1969. godine. Vojno krilo te stranke je Golbuddin Hekmatyar na korištenje svojedobno ponudio osvjedočenom talibanskom zapovjedniku i teroristu Osami bin Awadu bin Mohammedu bin Ladenu, koji je oko jedan sat ujutro po islamabadskom vremenu 2. svibnja 2011. godine ubijen od strane američkih mornaričkih specijalnih Navy SEALS jedinica („Tuljani“) u Abottabadu, gradu u Islamskoj Republici Pakistan.

Afganistanski politički analitičar Haroun Mir opisuje Hekmatyara kao „silnika zamrznutog u vremenu“. - "Ne možemo ga nijekati kao statusnog istaknutog vođu tijekom rata protiv Sovjeta, ali Hekmatyar živi u potpuno drukčijem svijetu i ne vidi realnost na terenu", nedavno je izjavio Mir.

Pod budnu pozornost obavještajaca u službi Njezina Veličanstva, odnosno britanskih agenata iz MI6, Gulbuddin Hekmatyar je došao u trenutku kad je nakon uspješnog napada britanskog kraljevskog zrakoplovstva (RAF) na talibane, a u čemu je sudjelovao i Captain Harry Wales (Princ Henry Charles Albert David, op.a.) izjavio: „Britanski princ Harry je šakal koji lovi i ubija dok je pijan!“. Nakon toga je Gulbuddin Hekmatyar nekoliko puta otvoreno pozivao na otmicu i ubojstvo princa Harryja dok je ovaj u sklopu britanskih kraljevskih snaga djelovao u borbama protiv talibana u predjelima afganistanske provincije Helmand.

Negdje u veljači ove godine, britansko-američke obavještajne agencije su otkrile kako je Hekmatyar poslao svog izaslanika u glavni afganistanski grad Kabul kako bi se sastao s visokim dužnosnicima afganistanske Vlade i ponudio im njegove političko-vojne usluge. Po riječima afganistanskog dužnostnika koji u medijima nije htio istupiti pod svojim imenom, Hekmatyarov izaslanik se tajno sastao s aktualnim afganistanskim predsjednikom Mohammadom Ashrafom Ghanijem te s drugim afganistanskim čelnicima, no afganistanski predsjednik nije do dana današnjeg potvrdio taj susret.

Gulbuddin Hekmatyar u poslijednje vrijeme intenzivno poziva na „inter-afganistanski dijalog“, ali također i otvoreno poziva na političko ujedinjenje takozvane Islamske države (DAESH), Islamske Republike Pakistan i Islamske Republike Afganistan. Kad se uzme u obzir da Pakistanci u svojem naoružanju imaju čak jači nuklearni kapacitet od susjedne Republike Indije, onda se nije za čuditi što Hekmatyarove poteze ne prate samo britansko-američke agenture, već također i Izrael, Rusija te drugi.

"Ako Amerika i Vlada u Kabulu žele mir, onda je jedini način da se mir uspostavi pod našim, talibanskim uvjetima", izjavio je nedavno Hekmatyar te je tom prilikom ismijavao aktualnu afganistansku Vladu predsjednika Ghanija tvrdeći kako su „pravi i jedini autoriteti u Kabulu američki Veleposlanik i zapovjednik snaga NATO-a."

"Ministarstvo obrane u Kabulu je mini-Pentagon i Predsjednička palača je mini-Bijela kuća", sarkastično je zaključio Hekmatyar.

Što će sve dalje poduzimati „Talibanski Goebbels“ Gulbuddin Hekmatyar, teško je procijeniti, ali jedan od itekako znakovitih terorističkih poteza izad kojih on stoji je poznati bombaški napad u središnjem dijelu Kabula od strane njegove militantne skupine Hezb-i-Islami 2013. godine u kojem je poginulo petnaest ljudi, među njima i šest američkih vojnika.

Također postoje osnovane sumnje kako osvjedočeni silnik i islamski radikalni vjerski i ratni vođa Gulbuddin Hekmatyar opetovano može pokrenuti svoju privatnu vojsku i priključiti je militantnim skupinama takozvane Islamske države (DAESH), te na taj način širiti njen utjecaj  u Islamskoj Republici Pakistan i to u istočnim provincijama te mnogoljudne azijske države i regionalne nuklearne sile, ali i van pakistanskog teritorija, poglavito u svom rodnom Afganistanu.

"Bio sam, jesam i ja ću biti ovdje u mojoj zemlji, kada strane snage napuste Afganistan te ću onda, milošću Allaha sprovesti svoj naum milom ili silom, a vi svi ćete me vidjeti u Kabulu", poručio je Gulbuddin Hekmatyar.