Papa na međureligijskom molitvenom skupu: potreban mir u doba rata

Papa će u grad svetog Franje stići helikopterom oko podneva.

Nakon razgovora sa žrtvama rata previđeni su odvojeni susreti s nadbiskupom Canterburyja Justinom Welbyjem, dugovnim vođom anglikanaca, s pravoslavnim carigradskim patrijarhom Bartolomejem I. te s predstavnicima muslimana i židova.

U 16.00 sati svi će se sudionici povući na molitvu za mir. Molit će u isto vrijeme, ali na različitim mjestima kako bi svatko mogao moliti na svoj način, nakon čega će se sastati na zajedničkoj svečanosti gdje će se pročitati poruka mira.

Jedna izabrana žrtva rata, Bartolomej I., japanski budistički vođa, te po jedan musliman i židov govorit će na toj svečanosti prije obraćanja Svetog Oca.

U prilikama oružanih sukoba u Africi i na Bliskom istoku u kojima stradaju kršćani i drugih terorističkih napada koji se čine u ime islama, ovaj godišnji skup ima zadaću onemogućiti da se širitelji mržnje skrivaju iza velikih religija.

"Danas više nego ikad trebamo mir dok je rat sveprisutan u svijetu", priznao je u nedjelju papa Franjo tijekom molitve Angelusa na Trgu svetog Petra u Rimu.

"Slijedeći primjer svetog Franje Asiškog, čovjeka bratske ljubavi i nježnosti, svi smo pozvani dati svijetu snažno svjedočanstvo naše zajedničke zauzetosti za mir i pomirbu među narodima", dodao je.

Franjo Asiški - po kojemu je Papa izabrao ime - osobito se istaknuo mirovnim posredovanjem u Petom križarskom ratu u 13. st. vodeći dijalog s ajubidskim sultanom. Taj je prizor oslikan u velebnoj bazilici podignutoj njemu u čast, ispred koje će Papa u utorak održati govor.

Prvi ovakav međureligijski susret održan prije 30 godina na prijedlog pape Ivana Pavla II., označio je povijesni trenutak za Katoličku crkvu i približavanje religija koje nerijetko dijele višestoljetni sukobi.

Od nedjelje petstotinjak predstavnika različitih vjerskih tradicija i laici sudjeluju u nizu okruglih stolova na temu terorizma, okoliša, migranata, Iraka, uz 12.000 slušatelja.

Zahvaljujući dijalogu kršćana i židova "izašli smo iz tisućljetnih stereotipa međusobnog prijezira i odbacili mišljenje o židovskom narodu kao o bogoubojici", izrazio je zadovoljstvo veliki rabin Milana Alfonso Arbib. "No nedostatak dijaloga je što ga često vode elite", upozorio je, dodajući da se u svijetu zapaža obnova antisemitizma i vjerske nesnošljivosti.

Mohammed Sammak, politički savjetnik velikog libanonskog muftije ocjenjuje da je "hvatanje ukoštac s temom vjerskog ekstremizma ponajprije zadaća muslimana koji svoju vjeru moraju osloboditi samovolje u tumačenju islama kojim se ekstremisti koriste kao instrumentom osvete i totalitarnog pokreta u ime religije".

U zadnjih 30 godina katolička Zajednica svetog Egidija organizira te susrete u drugom gradu, s 'obiteljskom fotografijom' na kraju susreta koja se odlikuje šarenilom što je toliko iznenadilo svjetsku javnost 1986.

Marco Impagliazzo, predsjednik Svetog Egidija misli da "treba pokazati sliku jedinstva", koje je jedini odgovor na terorizam što "dijeli i želi destabilizirati nasiljem".

"Asiz želi biti odgovor na pesimizam", istaknuo je, reagirajući na kritike u vezi s djelotvornošću takvog dijaloga između ionako umjerenih čelnika.