Pandemija utjecala i na gospodarske odnose Hrvatske i Rusije; robna razmjena smanjena za 21 posto

Po podacima za prvih sedam mjeseci ove godine ukupna robna razmjena između Hrvatske i Rusije iznosila je 228 milijuna dolara, što je pad od 21 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Moramo se fokusirati na preokretanje tog trenda i zajednički raditi na tome da se vratimo na razinu trgovinskih odnosa koji su nekad prelazili vrijednost od dvije milijarde dolara, poručeno je Rusko-hrvatskog bankarskog foruma koji je ove godine održan online.

Iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) pritom u priopćenju prenose izjavu potpredsjednik HGK za trgovinu i financijske institucije Josipa Zahera da ključnu ulogu u toj promjeni moraju odigrati i banke.

"Kapital je tu, samo ga treba usmjeriti u kvalitetne projekte i investicije koje će dati novi zamah hrvatsko-ruskim poslovnim odnosima. Vjerujem da će u tome svakako pomoći i događanja poput ovog foruma", poručio je Zaher.

Hrvatski veleposlanik u Ruskoj Federaciji Tomislav Car istaknuo je kako se odnosi Rusije i Hrvatske polako dinamiziraju. 

"I međudržavni i gospodarski elementi paralelno gledaju naprijed, a to je svima nama ohrabrujuća poruka. Međutim, iza svega stoje ljudi sa svojim znanjem i ambicijama", rekao je Car i dodao da je veleposlanstvo, zajedno s predstavništvom HGK u Moskvi, uvijek na raspolaganju poduzetnicima. 

Veleposlanik Ruske Federacije u Hrvatskoj Andrej Nesterenko istaknuo je kako se svi napori moraju usmjeriti na normalizaciju odnosa, s posebnim naglaskom na bankarstvo.

"U ovim teškim vremenima iznimno je važno nastaviti s aktivnostima i održati kontinuitet u odnosima. Također je važno da učimo jedni od drugih, razmjenjujemo ideje i tako u ovoj krizi pronađemo nove prilike", naglasio je Nesterenko, koji je najavio i sastanak međuvladine komisije za ekonomsku suradnju.

Glavna tema foruma bila je poslovanje banaka u uvjetima pandemije korona virusa, a iz HGK u priopćenju prenose Zaherovu ocjenu da je ova kriza ozbiljno nagrizla dobit hrvatskog bankarskog sustava, ali je s druge strane pokazala njegovu stabilnost i snagu.

"Brojke pokazuju da je ukupna imovina poslovnih banaka na kraju lipnja ove godine iznosila 444,3 milijardi kuna, što je porast od 4,4 posto u odnosu na kraj 2019. S druge strane, dobit svih banaka na godišnjoj razini pala je za 48 posto", iznio je Zaher. 

Naveo je kako je pandemija dovela do promjene u dinamici i strukturi kreditne aktivnosti banaka u Hrvatskoj, uz primjetno jačanje kreditiranja države. "No, unatoč aktualnoj situaciji, građani su zadržali povjerenje u bankarski sustav na što upućuje nastavak trenda rasta ukupnih depozita kućanstava u kreditnih institucijama za gotovo 11 milijardi kuna", naglasio je Zaher.

Po podacima koje je iznio Ivan Jandrić iz Udruženja banaka HGK, hrvatske su banke odobrile više od 40 milijardi kuna moratorija na kredite što je u krizi pomoglo i stanovništvu i gospodarstvu.

"Država se zadužila kod domaćih banaka kako bi mogla subvencionirati ekonomiju, a tu je dosta pomogao i HNB osiguravajući dodatnu likvidnost. U drugom kvartalu je gospodarstvo palo za više od 15 posto, ali već sada vidimo određeni oporavak pa se na kraju godine projicira pad BDP-a od osam posto. Dobro je što nam se za 2021. prognozira rast za više od pet posto, ali to će ovisiti o epidemiološkoj slici. Otvaranje prema izvozu je imperativ, a ja sam optimist i vjerujem da ćemo se oporaviti i naučiti živjeti s pandemijom", rekao je Jandrić.

Iz HGK u priopćenju prenose kako je na forumu istaknuto da je europski bankarski sustav stabilan, a Europska središnja banka osigurala je više od 1300 milijardi eura za očuvanje likvidnosti.

Rusko-hrvatski bankarski forum održava se u organizaciji Asocijacije ruskih banaka i HGK, uz podršku i sudjelovanje Trgovinsko industrijske komore Ruske Federacije i Trgovinsko industrijske komore grada Moskve.