Otkriveno koliko će rasti cijene hrane svake sljedeće godine. Učinak će se osjetiti diljem svijeta

Kako se klimatske promjene nastavljaju pogoršavati, ova inflacija cijena značit će da sve više i više ljudi diljem svijeta nema raznoliku i zdravu prehranu ili jednostavno nema dovoljno hrane. Nova analiza pokazuje da bi globalno zatopljenje moglo uzrokovati povećanje inflacije cijena hrane za između 0,9 i 3,2 postotna boda godišnje do 2035. Isto zatopljenje uzrokovat će manji porast ukupne inflacije (između 0,3 i 1,2 postotna boda), dakle veći udio prihoda kućanstva trebalo bi potrošiti na kupnju hrane.

Taj učinak osjetit će se u cijelom svijetu, kako u zemljama s visokim tako i u zemljama s niskim dohotkom, ali nigdje više nego na globalnom jugu. Kao i kod raznih drugih posljedica klimatskih promjena, Afrika će biti najgore pogođena unatoč tome što malo pridonosi njihovim uzrocima. Istraživanje o sigurnosti hrane u Gani, zapadnoj Africi, daje naslutiti što bi inflacija cijena mogla značiti u praksi.

Međuvladin panel o klimatskim promjenama opisuje zapadnu Afriku kao "vruću točku" klimatskih promjena, s modelima koji predviđaju ekstremno povećanje temperatura i smanjenu količinu oborina. Budući da više od polovice stanovništva izravno ovisi o poljoprivredi koja se hrani kišom, Gana je posebno osjetljiva na klimatske promjene.

FOTO: Unsplash

Dva povezana problema

Zanimljivost ove studije je i da su istraživači razgovarali s gotovo 400 osoba, a samo jedan od njih rekao  je da je iskusio određenu razinu nesigurnosti hrane u prethodnih 12 mjeseci. Nekih 99 posto reklo je da su klimatske promjene barem djelomično krive. Dodatno, 62 posto bilo je umjereno ili ozbiljno nesigurno u hrani, a 26 posto je iskusilo tešku nesigurnost u hrani (održavanje bez hrane cijeli dan). Inflacija hrane povezana s klimom može se raščlaniti na dva međusobno povezana problema.

Prvi je da isti učinci klimatskih promjena koji uzrokuju inflaciju već otežavaju dohvat hrane. Na primjer, više temperature mogu uzrokovati pomicanje dugo uspostavljenih i predvidljivih poljoprivrednih sezona i tako mogu spriječiti proizvodnju usjeva. Ostale posljedice mogu uključivati više izbijanja štetočina i bolesti koje iscrpljuju stoku i rezerve hrane, te toplinski stres na ionako lošim cestama što otežava pristup ruralnim zajednicama. Svi ovi čimbenici guraju cijene naviše i smanjuju kupovnu moć pogođenih kućanstava. 

FOTO: Unsplash

Evo kako utjecati na poskupljenje hrane 

Drugi dio ovog problema je rast same inflacije. Godišnje povećanje cijena od tri posto značilo bi da su kućanstva manje u mogućnosti kupiti ono što im je potrebno. Vjerojatno bi morali napraviti kompromis s kvalitetom ili možda čak kulturno važnom hranom. To zauzvrat čini ljude osjetljivijima na bolesti i druge zdravstvene probleme. Pothranjenost je vodeći uzrok imunodeficijencije u svijetu.

Prve cijene jagoda izazivaju mučninu: 'Pa to je kvalitetni plod iz domaćeg uzgoja, a ne iz uvoza'

Istraživači koji stoje iza nove studije sugeriraju da bi smanjenje emisije stakleničkih plinova moglo ograničiti sve utjecaje na globalno gospodarstvo. Također predlažemo da bi diverzifikacija gospodarstva poslužila kao zaštita za one zajednice koje se oslanjaju na poljoprivredu i za hranu i za prihod. Državna intervencija bi također mogla osigurati financijsku zaštitu i pomoć u prehrani za one koji su ranjivi da budu zarobljeni u ciklusu siromaštva zbog inflacije i smanjenog pristupa hrani.