ISTRAŽIVANJA U TIJEKU

Otkriće koje je diglo Srbiju na noge tema i u BIH: 'Ima ga uz Drinu pa sve do Hercegovine'

Autor

av/h

Moguća nalazišta litija kao sirovine koja je dobila strateški značaj do sada u Bosni i Hercegovini nisu cjelovito istražena, a potvrđena su jedino u istočnom dijelu zemlje gdje su pronađene zalihe koje se procjenjuju na više od milijun tona koncentrata. 

29.11.2024. u 12:12
Ispiši članak

Taj su podatak u petak potvrdili predstavnici  "Centra za politike i upravljanje", neovisne think tank organizacije iz Sarajeva, koja je zajedno s klubom Zelenih u parlamentu BiH potaknula otvaranje javne rasprave o kritičnim materijalima, njihovim potencijalnim nalazištima i količinama kojima država raspolaže kako bi mogla planirati njihovu eksploataciju.

"Litij nije do kraja istražen, oko Lopara (u istočnoj Bosni) pronađeno je milijun i nešto tona koncentrata, no ima ga i dalje uz Drinu te u središnjem dijelu zemlje pa sve do Hercegovine", kazao je novinarima Haris Abaspahić iz ove organizacije koja je prikupila i sistematizirala do sada dostupne podatke o rudnom potencijalu u BiH u kojoj postoje 143 potvrđene lokacije sa strateškim i kritičnim sirovinama.

Trenutačne rezervne ugljena u toj zemlji procijenjene su na pet milijardi metričkih tona, a željezne rudače na 653 milijuna tona. Rezerve boksita procijenjene su na 120 milijuna tona, a cinka i olova na po 56 milijuna tona. Postoje i manje rezerve magnezija, mangana i antimona.

FOTO: Pixsel (Ilustracija)

Sirovina od strateškog značaja

Koliko točno ima litija, sirovine koja je od iznimnog značaja za proizvodnju baterija za električna vozila, ne zna se. Procjena o 1,5 milijuna litij karbonata temeljena je na istraživanju koje je provedeno na području općina Lopare i Ugljevik. Dodatna preliminarna istraživanja potaknuta su na području općina Čajniče, Jezero i Šipovo kao i u Bijeljini, Zvorniku i Brčkom, a operira se brojkom od ukupno 20 potencijalnih nalazišta.

Litij je na popisu 30 kritičnih materijala odnosno sirovina od strateškog značaja kojega je definirala Europska unija, ali je i na popisu SAD-a koji je definirao 34 takve sirovine. Cijena litija bi do 2040. godine mogla porasti do 42 puta s obzirom na planove za dekarbonizaciju i nultu emisiju CO2.

Prema procjenama MMF-a, sektor kritičnih sirovina financijski će postati značajnijim od naftnog sektora u naredna dva desetljeća. Zastupnik u parlamentu BiH i predsjednik kluba Zelenih Saša Magazinović kazao je kako je o eksploataciji ovih sirovina nužno odmah otvoriti dijalog u cijeloj državi jer je riječ o strateškom pitanju. "Ovo jest ekonomska prilika ali je i okolišni izazov", kazao je.

FOTO: F.S./ATAImages/PIXSELL (Prosvjed protiv litija u Beogradu, 10.8.2024.)

Razdor u Srbiji 

Podsjetimo, velike količine litija pronađene su i u susjednoj nam Srbiji u kojoj kompanija Rio Tinto već nekoliko godina radi istraživanja i planira veliki projekt. 

Projekt je naišao na odobravanje vladajuće Srpske narodne stranke i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji rudnike litija vide kao način da se zemlja ekonomski preporodi. 

Vučić zabrinuo izjavom: 'Ozbiljno se naoružavamo da se ne ponove '95. i '99.'

S druge strane, diljem Srbije su organizirani veliki prosvjedi zabrinutih građana koji iskopavanja litija vide kao potencijalnu ekološku katastrofu. 

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.