Otišao u rat pa ga osudili: 'Rusima se događa slično što i Srbima za raspada Jugoslavije'

Srbijanski politolog i novinar Nikola Jović potom se 2022. godine, nakon pokretanja ruske invazije na Ukrajinu, vratio kao ratni reporter u Donbas. Ruski predsjednik Vladimir Putin Lugansk i Donjeck proglašavam nezavisnim državama, ali one nisu dobile međunarodno priznanje i i dalje se smatraju dijelom Ukrajine.

Međutim, Srbin, koji je gostovao u emisiji televizije Kurir kod Jelene Pejović, praktički opravdava ruske poteze na ukrajinskom teritoriju. Također sablažnjava njegova paralela ruskog stanovništvu u istočnoj Ukrajini s događajima iz vremena raspada Jugoslavije. Govoreći o svojim motivima da kao brucoš ode na ratište, kazao je:

"Osnovni motiv bila je, zapravo, znatiželja. Htio sam saznati što se tamo stvarno događa. Informacije koje su dolazile do nas bile su vrlo oprečne i jednostrane. Ukrajinski i zapadni mediji davali su samo jednu stranu priče, često iskrivljenu. Isto tako, ruski mediji su nudili svoju verziju, koja je također bila pristrana".

FOTO: EPA/SECURITY SERVICE OF UKRAINE 

Ruse usporedio sa Srbima u vrijeme raspada Jugoslavije

"Drugi motiv bila je želja da pomognem tamošnjem stanovništvu. Vidio sam da se Rusima u Istočnoj Ukrajini događa nešto vrlo slično onome što se događalo Srbima tijekom raspada Jugoslavije. Situacija u Donbasu podsjetila me je na događanja u Republici Srpskoj Krajini, Republici Srpskoj, na Kosovu i Metohiji. Isti obrazac, isti akteri, samo s drugim imenima", kazao je Jović.

"Stanovništvo Donbasa, posebno u Donjecku i Lugansku, većinski se izjašnjava kao rusko. Oni nemaju nikakve dileme oko svog identiteta - jasno su rekli da žele biti dio Rusije. Njihova želja nije bila plod ishitrenih odluka. Naprotiv, ona je proizašla iz događaja nakon Majdana 2014. godine i reakcija na poteze nove vlasti u Kijevu, koji su bili izravno usmjereni protiv ruskog stanovništva u Ukrajini", tvrdi Jović koji o ruskoj propagandi na tim područjima nije rekao ni riječ.

Antimajdanski prosvjedi, tvrdi, nisu bili ograničeni samo na istok Ukrajine, već su izbijali diljem zemlje, ali su uglavnom bili "ugušeni": "U Donjecku i Lugansku situacija je bila drugačija. Lokalna vojska i policija prešle su na stranu proruskog stanovništva, što je bilo presudno. To nisu bili 'uvozni vojnici iz Rusije', već ljudi koji su već bili dio ukrajinskih oružanih snaga i policije, ali nisu htjeli da se okrenu protiv svojih sugrađana". 

FOTO: EPA/SERGEY KOZLOV

'Srbima nitko nije morao objašnjavati zašto su Rusi prosrpski'

Jović dalje tvrdi da Moskva u početku nije inicirala te pokrete: "Naprotiv, ruska politika u to vrijeme činila je sve što je mogla da smiri situaciju i da vrati Donjeck i Lugansk u ustavni okvir Ukrajine kroz sporazume Minsk 1 i Minsk 2. Međutim, Kijev nije ispunio svoje obaveze iz tih sporazuma, što je dodatno zaoštrilo situaciju". 

"Mislim da je važno razumjeti korijene ovih sukoba. Događanja u Donbasu podsjećaju na situacije kroz koje je prolazio srpski narod tijekom devedesetih. Moj cilj bio je da doprinesem razumijevanju te situacije i da pružim podršku ljudima koji su se našli u centru tih tragičnih događaja", ponovio je Jović još jednu suludu paralelu. Govoreći o Srbima koji su otišli na ratište na stranu Rusije, kazao je sljedeće:

"Što se tiče same regrutacije, tu postoji puno mistifikacija. Da budem iskren, nije postojala nikakva organizirana procedura regrutiranja. Srbima nitko nije morao objašnjavati zašto su Rusi prosrpski, a Srbi proruski nastrojeni. To je, jednostavno, dio povijesne povezanosti. Pratio sam situaciju i znao sam da je jedan moj prijatelj otišao krajem 2014. godine. Kroz razgovore s njim dobio sam osnovne informacije, kome da se obratim i gdje da idem kako bih mu se priključio".

Optužen u Srbiji

U Donjeck je stigao kraljem veljače 2015. "Bilo je jednostavno. U mnogim gradovima Rusije, posebno na jugu, postojale su organizacije poput kozačkih ili veteranskih udruženja koje su pomagale dobrovoljcima. Iako Rusija nije službeno organizirala dolazak stranih boraca, te organizacije su bile vrlo aktivne. Situacija je donekle podsjećala na devedesete godine u Srbiji, kada su dobrovoljci odlazili na ratišta u Republiku Srpsku i Krajinu".

Jadikovke Srba u ruskim redovima: 'Tretiraju nas kao stoku, nazivaju nas ovim pogrdnim imenom'

Jović je po povratku u Srbiju optužen na osnovu odredbe Kaznenog zakona Srbije koji zabranjuje sudjelovanje u ratnim sukobima u stranim državama. Nije bio jedini.  Optužen sam na osnovu odredbe Krivičnog zakonika Srbije, koja zabranjuje učešće u ratnim sukobima u stranim državama. "Ja sam svoju kaznu odradio i podnio zahtjev za brisanje iz dosjea, što je i učinjeno. Što se mene tiče, ta priča je završena", poručio je Jović.