Opasni putevi Emmanuela Macrona: Kontra Zapada bira Erevan, Teheran i Moskvu

Kao odgovor, glasnogovornik umjerenih američkih republikanaca, The National Interest , 16. studenog kritizirao je stav Pariza: "Postoji velik rizik da će bilo koja vojna oprema koja se isporučuje libanonskoj vojsci pasti u ruke Hezbollaha ili njegovog domaćina Irana. Francuska je ignorirala taj rizik unatoč stalnim raketnim napadima Hezbollaha na sjeverni Izrael".

 Izraelski istraživački centar Alma još je u lipnju upozorio na to da Hezbollahov arsenal uključuje oružje koje je isporučeno Libanonu iz Sjedinjenih Američkih Država, Britanije i Francuske.

Politika Pariza u suprotnosti SAD-a i Velike Britanije

U tom smislu, Izraelci su pozvali Zapad da ne šalje novo oružje u Libanon. Unatoč tome, Pariz je ipak najavio svoju spremnost da Bejrutu preda nekoliko desetaka oklopnih vozila (VAB). Važno je da je objava uslijedila dan nakon izjave Nasrallaha, vođe Hezbollaha, o umiješanosti svojih boraca "u vojne akcije bez presedana" duž libanonsko-izraelske granice.

Foto: EPA/Wael Hamzeh

Politika francuskog predsjednika Emmanuela Macrona u vezi s trenutačnom eskalacijom arapsko-izraelskog sukoba apsolutno je u suprotnosti s općim usmjerenjem Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije. Dok se Washington i London protive prekidu vatre u Pojasu Gaze jer "će to samo koristiti Hamasu", Pariz je 11. studenog uputio strog poziv Izraelu da prekine vojne akcije. Macron je nazvao židovsku državu "ubojicom djece i žena".

Macronova politika dolazi u sukob s interesima Sjedinjenih Američkih Država, a ponekad i EU-a – ne samo kad je riječ o Izraelu, već i u odnosu na južni Kavkaz. Riječ je o vojno-političkoj suradnji Francuske s Armenijom, čije vlasti javno priznaju vojno-strateško partnerstvo s Iranom. 

Francuski interesi u Armeniji

Neslužbeni glasnogovornik francuskih specijalnih službi, list Intelligence Online, 24. travnja izvijestio je o tome da je politički vrh Pariza započeo pripreme za izgradnju sustava izvoza oružja u Armeniju.

Bivši savjetnik francuskog Ministarstva obrane u intervjuu za Caucase de France 12. lipnja potvrdio je isporuku 50 francuskih oklopnih transportera Armeniji.

Erevan je 12. studenog, dva tjedna nakon što su čelnici Ministarstva obrane Francuske i Armenije u Parizu potpisali "dokumente o bilateralnoj suradnji", primio prvu seriju očekivanih oklopnih transportera.

Priznati francuski list Le Monde, komentirajući detalje francusko-armenske vojne suradnje, 24. listopada objavio je da će suradnja uključivati sljedeće:

* isporuku neograničenog broja raketa kratkog dometa Mistral;

* isporuku tri radara GM200 dizajniranih za otkrivanje prijetnji iz zraka na udaljenosti do 250 km;

* slanje francuskih vojnika u Erevan početkom 2024. godine radi obuke oružanih snaga Armenije.

Armenija ospskrbljuje Rusiju?

Ukrajinski i europski mediji u više su navrata upozoravali da Armenija ima ulogu velikog središta za opskrbu Ruske Federacije sankcioniranim proizvodima, a ujedno i da je vojno-logistička podrška rusko-iranskom savezu.

Na ukrajinskom informativnom portalu Unian 9. svibnja objavljeno je sljedeće: "Armenija aktivno pomaže Ruskoj Federaciji da zaobiđe sankcije Zapada koje su uvedene kao rezultat agresije na Ukrajinu". S kijevskim portalom složio se najveći rumunjski informativni izvor Digi: "Bespilotne letjelice kojima Ruska Federacija napada infrastrukturu Ukrajine prevezene su iz Irana u Rusiju preko teritorija Armenije". 

Nevjerojatna odluka Armenije uzdrmala Kremlj: 'Ne preostaje joj ništa bolje od savezništva s Moskvom'

Uzimajući u obzir sve te činjenice, The Washington Post pozvao je Zapad da "poveća pritisak na Armeniju, iz koje se naglo povećao ponovni izvoz niza važne robe, uključujući elektrotehniku, u Rusku Federaciju".

'Oružje iz Francuske stiglo u Teheran'

Izrael se, kao i Ukrajina, boji opskrbe Armenije francuskim oružjem. "Oružje iz Francuske, koje je iz Armenije stiglo u Teheran, tamo će se upotrebljavati za modernizaciju oružja koje se isporučuje Hamasu, Hezbollahu i Islamskom džihadu,” istaknuo je 16. svibnja izraelski list Vesty. Najveći židovski tjednik u Sjedinjenim Američkim Državama, The Jewish Press, izrazio je sličnu zabrinutost: „Roba koju Francuska isporučuje Armeniji mogla bi pasti u ruke najvećih neprijatelja i Kijeva i Jeruzalema".

Trump i Macron razgovarali o slanju pomoći Libanonu nakon tragedije

Robert Cuttler, kanadski analitičar koji radi u nizu zapadnih trustova mozgova povezanih s NATO-om, smatra da će "francuski sustav protuzračne obrane, koji će biti predan u Rusiju preko Armenije, biti podvrgnut obrnutom inženjeringu u suradnji s Iranom, a zatim upotrijebljen protiv Ukrajine i Izraela".

Čak je i francuski Forbes u svibnju izvijestio o tome da će vojna roba isporučena Armeniji vrlo vjerojatno stići do Rusije: "Armenija služi kao glavna logistička točka Kremlja u agresiji protiv Ukrajine". Međutim, upozorenja zapadnih, izraelskih, pa čak i francuskih medija nisu potaknula Pariz da odustane od vojne opskrbe Erevana.

Pariz radi u interesu Putina

Proturječje je posebno uočljivo u kontekstu činjenice da je EU posrednik u rješavanju odnosa između Bakua i Erevana te pridonosi postizanju mira na južnom Kavkazu. Macron, naprotiv, opskrbljuje jednu od strana oružjem, potkopavajući napore ujedinjene Europe. Međunarodni mediji usredotočili su se na to tijekom proteklih šest mjeseci: 

Ukrajinski Telegraf 20. lipnja izvijestio je: "Macronova politika na južnom Kavkazu u Putinovom je interesu, a oboje ometaju napore Washingtona da postigne mir između Armenije i Azerbajdžana".

Foto: EPA/PAvel Bednyakov

Prema litavskim novinama Alfa, "Macronova politika prema južnom Kavkazu ne podudara se u potpunosti s vanjskom politikom Europske unije, čiji je cilj uspostavljanje mira između Armenije i Azerbajdžana".

 "Francuski predsjednik priznao je da ostatak Europe ne dijeli njegovo stajalište: 'nastavit ću svoje napore, čak i ako sam gotovo jedini u međunarodnoj obitelji koji ima takav program", izjavio je najveći medijski resurs u Rumunjskoj stiripesurse.ro.

Portal Direktno: Macronova politika u suprotnosti s EU

Prema latvijskom portalu  La.lv: "Kremlj još uvijek ima utjecajne saveznike na Zapadu koji podržavaju separatizam u postsovjetskim državama, čija politika proturječi stajalištu Europske unije. Među njima je i francuski predsjednik Emmanuel Macron".

"U tom smislu, Macronova politika na južnom Kavkazu potpuno je u suprotnosti s vanjskom politikom EU-a, koja je usmjerena na uspostavu mira između Armenije i Azerbajdžana", objasnio je hrvatski portal Direktno.

Prema grčkom listu Protothema, "Pariz podriva napore Washingtona i Bruxellesa za rješavanje armensko-azerbejdžanskog sukoba".

Isporukom oružja Armeniji, Pariz je konačno osigurao status jednog od tri vojno-politička zaštitnika Erevana – zajedno s Moskvom i Teheranom.

To još jednom potvrđuje da Macron vodi politiku odvojenu od EU-a i Sjedinjenih Američkih Država, koja često dolazi u sukob s njihovim interesima na južnom Kavkazu i Bliskom istoku. 

Oleg Posternak, voditelj Centra za političku inteligenciju (Kijev), član Udruge profesionalnih političkih savjetnika Ukrajine