Odluka NLB-a da poštuje presude hrvatskih sudova izazvala ogorčenje

Kako prenosi Slovenska tiskovna agencija STA, u vladi službeno ne žele komentirati taj slučaj, a ministarstvo financija samo je podsjetilo da je za Sloveniju problematika stare devizne štednje u SFRJ "sukcesijsko" pitanje.
Problem tužbi zbog dugova NLB-a koje su štedišama podmirile dvije hrvatske banke, pa sada od najveće slovenske banke traže povrat, komentirao je za medije France Arhar, nekadašnji guverner slovenske središnje banke koji je 90-ih godina sudjelovao u mješovitoj komisiji Hrvatske i Slovenije za rješavanje pitanja stare devizne štednje, a što nije urodilo rješenjem kojim bi bile zadovoljne obje strane.

Zagrebačka i Privredna banka sada od Ljubljanske banke u više sudskih postupaka traže da im se vrate sredstva koja su umjesto NLB-a podmirili hrvatskim građanima. Prema nekim podacima riječ je o 172 milijuna eura i otprilike isto toliko potraživanja na ime kamata u zadnjih dvadesetak godina.

Arhar je do nedavno vodio udrugu slovenskih banaka, a sada je honorarni savjetnik za financijska pitanja predsjednika države Boruta Pahora.

Arhar je za Slovensku tiskovnu agenciju kazao da ne postoji pravna niti ugovorna osnova da se od NLB-a sudski naplate dugovi temeljem stare devizne štednje, podsjetivši da je Slovenija ustavnim zakonom iz 1994. godine osnovala NLB, dok su potraživanja štediša prebačeni na staru Ljubljansku banku.

Osim toga, po interpretaciji Arhara, Hrvatska je priznala da je stara devizna štednja sukcesijsko pitanje jer je 2001. godine potpisala sporazum o sljedništvu SFRJ, kao jedna od sljednica, a pred svoj ulazak u EU i tzv. memorandum iz Mokrica kojim su tadašnji premijeri Zoran Milanović i Janez Janša dogovorili da se sudski procesi u Hrvatskoj oko NLB-a odgode dok se ne nađe konačno rješenje.

Neki slovenski mediji ovih su dana navodili da je zbog toga što je direktor NLB-a odobrio isplate nekih potraživanja Ljubljanske banke na osnovi pravomoćnih odluka hrvatskih sudova upitan njegov ostanak na dužnosti i da je posebno ogorčen ministar vanjskih poslova Karl Erjavec koji će to pitanje postaviti na sjednici vlade.

Mediji čak navode da bi, ako se vlada tako odluči, bilo moguće da se zbog odluka hrvatskih sudova u vezi s Ljubljanskom bankom o svemu obavijesti Europska komisija ili Hrvatska tuži sudu EU-a u Luksemburgu.

Bivši guverner i predsjednikov financijski savjetnik Arhar smatra da je odluka vodstva NLB-a da poštuju odluku hrvatskog suda i plate dio duga prema presudi bila pogrešna i kaže da ne zna pojasniti kako je do toga došlo.
"U NLB-u od samoga početka znaju kakav je u Sloveniji ustavni poredak i da postoji ustavni zakon o Ljubljanskoj banci. Njihova pravna služba imala je niz takvih slučajeva i ne znam kako se sada moglo dogoditi to što se dogodilo", kazao je Arhar.