RUSI NISU ZABRINUTI

ODGOVOR TRUMPU Sjeverni tok 2 bit će dovršen bez obzira na američke sankcije

Autor

lb/h

Grupacija koja stoji iza plinovoda Sjeverni tok 2 u subotu je, nakon najave o američkim sankcijama i posljedično tome obustave aktivnosti jednog od izvođača radova, poručila da će što je prije moguće dovršiti taj projekt dodatnog povećanja opskrbe plinom iz Rusije u EU, javljaju agencije.

21.12.2019. u 15:31
Ispiši članak

Sjeverni tok 2 je, uz Baltički tok, drugi baltički plinovod koji bi trebao dovoditi plin iz Rusije direktno u Njemačku preko Baltičkog mora, zaobilazeći Ukrajinu i Poljsku. Iza njega stoji ruski državni koncern Gazprom i u taj projekt je uključeno pet europskih energetskih tvrtki: njemački Uniper i Wintershall, austrijski OMV, nizozemsko-britanski Royal Dutch Shell i francuski Engie. 

Američki predsjednik Donald Trump potpisao je danas prijedlog zakona o godišnjoj obrambenoj potrošnji u koji su uključene sankcije za Sjeverni tok 2. Sankcije su dio zakona o obrambenoj potrošnji vrijednog 738 milijardi dolara koji je Trump potpisao u petak. 

Nacrt "Zakona o zaštiti europske energetske sigurnosti" koji predviđa sankcije za tvrtke koje sudjeluju u gradnji plinovoda je izrađen u senatskom odboru za vanjsku politiku.

Demokratska senatorica Jeanne Shaheen koja je na njemu radila s republikancem Tedom Cruzom, objasnila je svoje odbijanje Sjevernog toka 2 riječima da je "projekt samo još jedno sredstvo kojim Rusija može proširiti svoj štetni utjecaj korištenjem europske energetske ovisnosti".

Sankcije su predviđene za sve tvrtke koje specijalnim brodovima za ruske izvoznike plina postavljaju cijevi na morsko dno.

"Dovršenje projekta je ključno za europsku sigurnost opskrbe plinom. Zajedno s tvrtkama koje podupiru ovaj projekt ćemo raditi na dovršetku plinovoda što je prije moguće", priopćila je grupacija Sjeverni tok 2 d.d.

Grupacija je potvrdila da je švicarsko-nizozemska tvrtka Allseas nakon odluke Washingtona o sankcijama prekinula radove. Očekuje se da će Sjeverni tok 2 biti pušten u pogon u sljedećim mjesecima. 

Rusija je odmah priopćila da će se držati vremenskog okvira predviđenog za dovršetak plinovoda. Njemačka je sa "žaljenjem" primila američku odluku i ocijenila je "miješanjem u njezine unutarnje poslove".

"Vlada odbacuje te sankcije. One pogađaju njemačke i europske tvrtke i predstavljaju miješanje u naše unutarnje poslove", kazala je Urlike Demmer, glasnogovornica kancelarke Angele Merkel.

EU je osudio najavu američkih sankcija protiv tvrtki koje sudjeluju u izgradnji spomenutog plinovoda.

"Europska unija se načelno protivi uvođenju sankcija europskim kompanijama koje se bave legalnim aktivnostima", priopćio je Bruxelles.

Europska komisija je dodala da trenutno analizira moguće posljedice američkih sankcija.

Predsjednik nadzornog odbora Sjevernog toka i većinski ruskog državnog koncerna Rosneft je bivši njemački kancelar Gerhard Schroeder.

Moskvu za sada ne brine toliko Washington, ali zato zabrinuto gleda prema Bruxellesu, ocjenjuje Deutsche Welle. Naime, nove smjernice Europske komisije o plinu koje stupaju na snagu u svibnju mogle bi teško pogoditi vlasnike plinovoda.

Prema tim smjernicama, onaj tko upravlja plinovodom ne smije taj plin i proizvoditi. Osim toga, Gazprom bi mogao biti prisiljen koristiti samo polovicu kapaciteta novog plinovoda i drugim proizvođačima omogućiti pristup tržištu.

Grupacija Sjeverni tok 2 d.d. je krajem studenoga podnijela tužbu protiv Europske komisije, smatrajući da su nova pravila diskriminacijska.

Protiv izgradnje tog plinovoda su već 2016. brojne same članice EU-a, poglavito baltičke zemlje, Višegradska skupina, Rumunjska, Hrvatska te u jednom trenutku i Francuska izrazile svoje protivljenje zbog kršenja europskog zakonodavstva te zaključcima Europskog vijeća iz prosinca prethodne godine, da bi u travnju ove godine tadašnji čelni kandidat Europske pučke stranke za mjesto predsjednika Europske komisije Manfred Weber izjavio da želi spriječiti gradnju Sjevernog toka 2, u potpunoj suprotnosti sa stavom vlade u Berlinu.

Tada još uvijek 'spitzenkandidat' EPP-a za čelo Komisije je kazao da će, bude li izabran, "zaustaviti Sjeverni tok 2 jer taj projekt nije u interesu EU-a".

EPP je odustao od Webera kao čelnika Komisije na čije je čelo došla Ursula von der Leyen.

Među kritičarima je bila i nova predsjednica CDU-a Annegret Kramp-Karrenbauer.

Ona je u prosincu 2018. izjavila da bi bilo "preradikalno" sada odustati od projekta, a SPD-ov stručnjak za vanjsku politiku Nils Schmid je kazao da su "prekasno reagirali na kritiku", te da je "sada stvarno prekasno da bi se zaustavio ovaj projekt vrijedan milijarde eura".

Njemačka kancelarka Merkel je u svibnju ove godine kazala da EK ne može zaustaviti izgradnju plinovoda kao što je bio slučaj s "Južnim tokom". EK je vršio snažan pritisak na Bugarsku da zaustavi radove na Gazpromovu plinovodu Južni tok zbog propisa EU-a koji zabranjuju da ista tvrtke bude proizvođač i distributer plina i operater plinovoda na području Unije.

Bugarska se snažno protivila "blokiranju tog projekta iz političkih razloga", u koji se htjela uključiti i Hrvatska. Rusija je na kraju 2014. taj projekt proglasila "mrtvim".

Sjeverni tok 2, koji bi trebao dovoditi ruski plin u Europu trasom dugom 1230 kilometara, se ipak dovršava. Cijeli projekt vrijedan je više od 11 milijardi američkih dolara.

EU trenutačno za svoju potrošnju koristi više od 70 posto uvoznog prirodnog plina, uglavnom putem plinovoda, a najveći dobavljači su Rusija, Norveška i Alžir.

Kroz Sjeverni tok 2 bi se trebalo isporučivati i do 55 milijardi kubičnih metara plina godišnje. Prema mišljenju njemačke vlade, to će poboljšati sigurnost opskrbe Europe. Dio tog plina će se iz Njemačke isporučivati drugim europskim državama.   

Rusija inače sada pokriva 40 posto potreba Njemačke za zemnim plinom.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.