'BJELJE OD BIJELOG, TAMNIJE OD TAMNOG'

Na obljetnicu slijetanja na Mjesec trojica astronauta lete prema Međunarodnoj svemirskoj postaji

Autor

mjš/h

Trojica astronauta u subotu su s kozmodroma u Bajkonuru poletjela prema Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS), na 50. obljetnicu slijetanja na Mjesec.

20.07.2019. u 21:25
Ispiši članak

Lansiranje astronauta u svemir, koje je NASA uživo emitirala, događa se 50 godina nakon što je američka svemirska agencija poslala prve ljude na Mjesec.

Talijan Luca Parmitano, američki astronaut Andrew Morgan i ruski kozmonaut Aleksandr Skvortsov na vrijeme su poletjeli iz Bajkonura, a na ISS bi trebali stići nakon šestosatnog putovanja. 

Parmitano će u drugoj polovici šestomjesečne misije postati prvi talijanski zapovjednik ISS-a.

Četrdesetdvogodišnji astronaut na ISS-u je već bio 2013. godine.

Tijekom tadašnjeg boravka u svemiru, u jednoj se prigodi gotovo utopio u svemirskom odijelu jer mu se u kacigi za vrijeme svemirske šetnje nakupila voda.

50. obljetnica prvih koraka čovječanstva na drugom svijetu

Prije pedeset godina američki astronauti Neil Armstrong i Buzz Aldrin postali su prvi ljudi u povijesti koji su kročili na Mjesec, događaj koji je na televiziji gledalo pola milijarde ljudi. 

Njihov lunarni modul "Orao" sletio je na Mjesec 20. srpnja 1969. u 18,18 sati po srednjeeuropskom vremenu. 

Tek nešto više od šest sati kasnije, Armstrong je zakoračio lijevim stopalom na površinu Mjeseca i obznanio: "Ovo je mali korak za čovjeka, ali veliki iskorak za čovječanstvo". 

NASA se već nekoliko tjedana priprema za obilježavanje 50. godišnjice organiziranjem izložbi i događaja širom svijeta, osobito u Svemirskom centru Kennedy u blizini rta Canaveral, na Floridi i u Svemirskom centru Johnson u Houstonu. 

U subotu će potpredsjednik Mike Pence održati govor u Svemirskom centru Kennedy odakle su Armstrong, Aldrin i treći član posade Michael Collins poletjeli. Sva trojica rođena su 1930. 

Pence je šokirao industriju u posljednjem velikom govoru u ožujku kada je smanjio rok za povratak ljudi na Mjesec za četiri godine, s 2028. na 2024. godinu. 

U tom napetom ozračju slavi se godišnjica epohalne misije Apollo 11 nakon što je predsjednik Donald Trump javno propitivao planove NASA-e o povratku na Mjesec kako bi se testirala tehnologija za Mars.

'Svijet u mom prozoru'

Collins (88), najaktivniji među živim veteranima Apolla 11, često iznosi poetske uspomene na misiju. 

Rekao je u četvrtak u Washingtonu da Mjesec izbliza ostavlja bez daha, ali je pogled na Zemlju taj koji mu se urezao i oblikovao njegovu perspektivu. 

"Kada smo pogledali na Mjesec, vidjeli smo fenomenalnu sferu", rekao je. 

"Sunce je bilo iza njega i rubovi su mu bili zlatno osvijetljeni pa su mjesečevi krateri bili najčudnijeg izgleda, u kontrastu bjeljeg od bijelog i tamnijeg od tamnog."

Iako je pogled bio veličanstven, "nije se mogao usporediti s drugim pogledom", nastavio je Collins. 

"Ondje se mogao vidjeti mali grašak, minijatura na dlanu: plava, bijela, vrlo sjajna, vidjelo se plavetnilo oceana, bijeli oblaci, hrđave siluete koje nazivamo kontinentima, tako predivna i prekrasna čestica, ugnijezdila se u ovaj crni baršun ostatka svemira", dodao je Collins. 

Dok su se Neil Armstrong i Buzz Aldrin nalazili na površini, bivši vojni pilot Collins ostao je u lunarnoj orbiti gdje je bio u kontaktu s kontrolom na zemlji i slao im promjene položaja. 

Rekao sam kontroli misije: "Hej Houston, imam svijet u prozoru". 

'Pobjeda u Hladnom ratu'

Slanjem muškaraca na Mjesec, SAD je postigao konačnu pobjedu u svemirskoj utrci nakon prvih postignuća Sovjetskog Saveza koji je prvi lansirao satelit i poslao čovjeka u svemir. 

Ovaj pothvat, koji je predsjednik John F. Kennedy objavio 1961. godine, a dijelom potaknut krizom u Zaljevu svinja, uključivao je ogromnu potrošnju koja se mogla usporediti samo s izgradnjom Panamskog kanala i Projekta Manhattan.

Bio je to nevjerojatan uspjeh ne samo iz tehničke perspektive, već i diplomatski jer su se dvije supersile nadmetale za globalni ugled u Hladnom ratu.

Trump je pokrenuo utrku za ponovno osvajanje Mjeseca, ovaj put s prvom ženom te na putovanje do Crvenog planeta, Marsa.

Rokovi za to, 2024., odnosno 2033. čine se nerealnima i uzrokuju napetosti unutar svemirske agencije.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.