Objavili analizu utjecaja zaustavljanja ruske opskrbe energijom na industriju; stigao im neželjeni odgovor: 'Ne znam otkud im takva procjena'

Od prosjeka EU, prema istom izvoru, rizik gašenja radnih mjesta u hrvatskoj industriji u slučaju potpunog embarga na ruski plin i naftu još je veći te iznosi 13 posto.

"Europska unija može lako upravljati trenutnim embargom na uvoz sirove nafte iz Rusije, no trenutačni prekid uvoza prirodnog plina iz Rusije vjerojatno će uzrokovati ozbiljne posljedice i poremećaje u opskrbi.

Osim što mnoge članice Unije mnogo više ovise o Rusiji u pogledu plina u odnosu na naftu, globalna tržišta plina već su vrlo uska za potražnju", jedno je od polazišta u analizi Allianza koji je razmatrao i posljedice energetskog embarga na dodanu vrijednost u industriji EU. I tu stojimo lošije od prosjeka Unije.

Naime, dok je Allianzova procjena rizika gubitka dodane vrijednosti za industriju 13 posto, u slučaju Hrvatske istovrsna procjena iznosi 14 posto.

U spomenutom istraživanju razmatrao se utjecaj prekida uvoza nafte i plina u EU, među ostalim za autoindustriju, farmaceutsku, prehrambenu, drvnu i metalsku industriju te energetiku.

Kao jedna od djelatnosti na udaru u Hrvatskoj, ako se obustavi dotok nafte i plina iz Rusije, u Allianzovoj analizi označena je i drvna industrija.

"Ne znam otkud im takva procjena jer svi koji poznaju energetske prilike u drvnoj industriji znaju da tvrtke iz naše branše u najvećem obimu koriste energiju koju same proizvedu, iz sječke i kore", komentirao je Stjepan Vojinić, član uprave Pervanova, najveće drvoprerađivačke kompanije u Hrvatskoj.

Kada govorimo o plinu, dodaje Vojinić, on u energetskim potrebama drvne industrije sudjeluje s 0,5 posto, ne više.