Analiza Direktnog

Novi Izborni zakon ili raspad BiH, evo i zašto!

Autor

Ivan Crnjac

O novom Izbornom zakonu u Bosni i Hercegovini sve ovisi. U političkom, smislu. Što se tiče ekonomije, radnih mjesta, boljeg života svih građana i tome sličnih stvari, nerealno bi bilo očekivati neke dramatčne promjene.

27.01.2018. u 18:13
Ispiši članak

Kad je politički život ove zemlje u pitanju, onda je Izborni zakon najvažnija tema. 

O čemu se zapravo radi?

Hrvati, kao najmalobrojniji narod BiH žele jamstvo da sami sebi mogu birati predstavnike. Suprotno uvriježenom mišljenju, tu se ne radi samo o famoznom 'slučaju Komšić' i izborima za Predsjedništvo BiH koje je upravo Komšić obilježio od 2006 do 2014 na način da je bio hrvatski član Predsjedništva biran isključivo glasovima Bošnjaka. Ilustracije radi, osvojio je minoran broj glasova u svim hrvatskim područjima dok je u bošnjačkim pomeo.

Ono što je cilj izmjena ovog zakona je način biranja izaslanika u Dom narod Parlamenta FBiH, a evo i zašto. 

Dom naroda Parlamenta FBiH je onaj koji neposredno odlučje i o Domu naroda na državnoj razini.

Ova dva doma zanimljiva su po tome što nijedna bitna odluka za bilo koji od tri konstitutivna (ustavotvorna, temeljna) naroda ne može biti provedena bez suglasnosti ovih domova. 

Trenutno je na snazi takav zakon da u FBiH Bošnjaci Hrvatima mogu nametnuti predstavnike u Domu naroda i na taj način uzrupirati i ovu instituciju i Dom naroda na državnoj razini.

Kad je u pitanju Vijeće naroda u Republici Srpskoj ( što je na neki način slična institucija u ovom entitetu, stanje ni tamo nije zadovoljavajuće ), no ključ problema leži u Federaciji jer većina bosanskohercegovačkih Hrvata živi u Federaciji.

Federacija BiH sastavljena je od 10 županija (kantona) i izaslanike u Dom naroda Parlamenta FBiH delegiraju ti kantoni, odnosno, skupštine županije.

Problem leži u tome što u pojedinim skupštinama jednostavno nema Hrvata, Bošnjaka, ili Srba. Na taj način Dom naroda postane "dom županija" i Bošnjaci u pojedinim županijama mogu izabrati većinu svojih izaslanika (od ukupno 17), većinu hrvatskih (od ukupno 17), većinu srpskih (od ukupno 17) i većinu Ostalih (od ukupno 8). 

Prevedeno: Uz pomoć raznih političkih makinacija i inženjeringa Bošnjaci u Domu naroda FBiH imaju mogućnost kontrolirati dvije trećine u svim klubovima zastupnika!

Takva situacija je apsurdna.

Primjerice, u Zapadnoj Hercegovini broj Srba ili Bošnjaka koji sudjeluju na izborima je manji od broja glasova potrebnih da bi ti Srbi ili Bošnjaci osvojili mandat u skupštini županije.

Isto je tako i u nekim bošnjačkim županijama kad su u pitanju Srbi i Hrvati, no tzv. političke elite ( uglavnom bošnjačke ) ova činjenica ne koči da bi oni izabrali svoje Hrvate, odnosno, ljude koji su se izjasnili Hrvatima i ušli s liste stranke Bakira Izetbegovića, Fahrudina Radončića ili Željka Komšića.

Takav scenarij na zadnjim izborima 2014. se dogodio u Sarajevu. Hrvatica Ana Babić je iz hrvatske kvote ušla u Dom naroda FBiH iako je bila na listi SBB-a Fahrudina Radončića koji je dominantno bošnjačka stranka.

Tko koga predstavlja?

Ustavni sud Bosne i Hercegovine odbio je sporne odredbe i način na koji se trenutno biraju zastupnici u Dom naroda FBiH. Dakle, izbori 2018. se mogu održati ali se rezultati ne mogu implementirati jer Ustavni sud tako nalaže.

Izborni zakon koji stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora predlažu upravo je na ovom tragu. No Bošnjaci ga ne žele. Jedini razlog zašto ga ne žele je taj što se ne žele odreći luksuza koji imaju pri nametanju predstavnika.

Onda se prvaci u bošnjačkih političara jave s pričom da se po novom zakonu onemogućuje za 17 tisuća Hrvata Sarajeva da biraju svoje predstavnike, što je djelomično i istina, no podsjetimo, te iste Hrvate trenutno predstavlja osoba koju je de facto tamo poslala bošnjačka stranka, odnosno, Radončićev SBB. Teoretski, netko iz Središnje Bosne ili Hercegovine može braniti interes sarajevskih Hrvata i sigurno će to raditi bolje od spomenute Babićke.

Ipak, sva lažna briga bošnjačkog političkog establišmenta sadržana je u činjenici da se oni 'brinu' o tih 17 tisuća Hrvata Sarajeva, a istovremeno ih ne brinu svi ostali Hrvati u svim ostalim županijama. Kad im to kažete, onda spomenu Srbe u Mostaru kojih u usporedbi s predratnim stanjem jednostavno nema ili Srbe u bivšoj SAO Krajini.

Manipulacije

Bošnjačke političke elite stalno se služe ovakvim manipulacijama. Preko probranih medija Hrvatima Središnje Bosne ili Posavine pokušavaju prodati priču o tobožnjim zlim Hercegovcima koji ih se odriču, ali istovremeno, uz svu brigu za Hrvate Središnje Bosne ili Posavine, i dalje se ne žele odreći luksuza da svim bh Hrvatima biraju predstavnike. Ono što je također bitno spomenuti je i činjenica da po prijedlogu Izbornog zakona Hrvatskog narodnog sabora Hrvati Bosne trebaju imati jednog zastupnika više nego što ga imaju sada!

Čović lopov

Ako ih suočite i s ovim argumentom, idući bošnjački 'as iz rukava' je priča o Čoviću koji se brine samo za vrhušku svoje stranke koja krade. I to je djelomično istinito, ali je potpuno bezobrazno s bošnjačke strane pričati takve priče dok i dalje Hrvatima ne dopuštaju da izaberu svoje predstavnike. Dakle, Bošnjaci to ovako pojednostave: "Čović je loš, Hrvati biraju Čovića. Obzirom na to da mi smatramo da je loš, a oni ga ipak biraju, bolje je da mi njima izaberemo predstavnike."

Liberalna demokracija i građanska država

Kad ih suočite i s tom činjenicom da je njihova briga oko Čovićevih poslova licemjerna jer su oni ti koji biraju Hrvatima predstavnike, tad dođe do potpunog ogoljenja njihove priče i pozivanja na liberalnu demokraciju.

Liberalna demokracija jest jedno od najidealnijih društvenih uređenja, no za Bosnu i Hercegovinu je u ovom trenutknu nemoguća. 

U BiH participiraju tri etničke grupe od kojih svaka ima svoje interese i jednostavno ne mogu živjeti i djelovati po principu 'jedan čovjek - jedan glas'. 

Da je taj sustav ikada bio realan, Bosna i Hercegovina ne bi ni bila u ratu! Uostalom, kako navode mnogi analitičari, poput Marijana Knezovića, Jugoslavija se raspala zbog pokušaja dominacije jednog naroda nad drugim narodom i uvođenja principa 'jedan čovjek jedan glas.' A ( političko ) Sarajevo se ponaša isto kao što se i Beograd ponašao u presudnim trenucima krajem osamdesetih... Doduše, odnosi snaga u tom Beogradu i današnjem Sarajevu su puno drukčiji, ali je namjera ista!

Srpski separatizam, bošnjački unitarizam i hrvatski pragmatizam 

Ono što obilježava svu političku povijest Bosne i Hercegovine, od rata na ovamo, to su ove tri kategorije: Srbi kao separatisti, Hrvati kao pragmatisti i Bošnjaci kao unitaristi. Hrvatska pozicija je najrealnija i jedino po toj osnovi je moguće graditi koliko-toliko održivu državu. Podsjetimo, i u ratno vrijeme, Hrvati u BiH su bili oni koji su potpisivali sve mirovne sporazume dok su se bošnjačka i srpska strana bavile kalukulacijama.

Srbi će odustati od separatizma onoga trenutka kad vide da su Hrvati zadovoljni. Zašto? Zato što će uvidjeti da nema mjesta ni potrebe za strah. Dok je situacija drukčija, možemo očekivati raspad BiH jer će teško doći do toga da se Srbi primire obzirom na to da su vidjeli kako se u političkom smislu manipulira s Hrvatima.

Nužnost Izbornog zakona

Na naše pitanje o Izbornom zakonu, Ivan Musa, čelnik HKDU-a u BiH i zastupnik u Parlamentu FBiH ističe da je izmjena Izbornog zakona nužna za BiH. 

"Neki to ne shvaćaju ili ne žele shvatiti, ali potrebno je reći - Bez Hrvata nema Bosne i Hercegovine, a bez novog Izbornog zakona, nama prijeti scenarij da nema ni Hrvata. U političkom smislu, naravno.

Odluka Ustavnog suda i obrazloženje iste je više nego jasno - Hrvati biraju sami svoje predstavnike! 

Moramo steći uvjete da bi sami birali svoje predstavnike u svim tijelima i na svim razinama. Bez obzira što o tome mislili naši partneri u Federaciji", ističe Musa. 

Na Musinom tragu su i izjave svih ostalih hrvatskih političara, a nije loše podsjetiti ni na međunarodne institucije poput Europskog parlamenta, koje često ističu činjenicu da legitimno predstavljanje treba biti osnova za političko funkcioniranje Bosne i Hercegocine. 

Druga snaga u Hrvata

HDZ 1990, druga najjača stranka u bh Hrvata i najveća opozicija Čoviću i HDZ-u također ističu potrebu za izmjenama Izbornog zakona. Upravo je HDZ 1990 stranka koja se nalazi u dobroj poziciji da se okoristi činjenicom što je trenutni zakon takav.

Naime, Devedesetka bi lakše mogla nekim 'prečicama' postati dio vlasti, no svejedno ne plivaju na tom bošnjačkom valu. U četvrtak, 25. siječnja, vodstvo ove stranke se sastalo s Izaslanikom Europske unije za BiH Larsom Gunnerom-Wigemarkom, a kako su priopćili na svojim stranicama, naglasak susreta je bio upravo na tome da su izmjene Izbornog zakona nužne.

Želje i snovi

To što bi neki bošnjački akteri htjeli drukčiji scenarij, to nema veze. Snovi su jedno, realnost drugo. 

A Bosna i Hercegovina je trenutno u noćnoj mori koju su joj osigurali uspavani bošnjački političari. Ukoliko se oni ne probude, BiH bi mogla zauvijek ostati u snu. 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.