NOVA PRIJETNJA ČOVJEČANSTVU Hara smrotonosni virus za kojeg nema ni cjepiva ni lijeka

Četrdesetak osoba koje su bile u kontaktu s umrlima od virusa smješteno je u karantenu, izvijestile su vlasti u Kerali. Lokalni mediji pišu o strahu među stanovništvom te ističu da je jedna od žrtava tridesettrogodišnja medicinska sestra koja je pomagala zaraženima, a to je znak potencijalne pandemije. Bolesti je podlegla u ponedjeljak. Poznato je da je zarazne bolesti kojima podliježu prvozaraženi i medicinsko osoblje vrlo teško držati pod kontrolom. 

Nipah virus izaziva jednu od novih bolesti. Naziv je dobio po selu Sungai Nipah u Maleziji gdje je prvi put identificiran 1998. kad je epidemija usmrtila 105 od 265 zaraženih ljudi.  Virus najčešće prenose plodojedi šišmiši koji se hrane voćem te ga na taj način prenose na životinje i ljude. 

Smrtnost zaraženih ovim virusima vrlo je visoka. Po podacima Svjetske zdravstvene organizacije iznosi čak 75 posto. Godine 1998. epidemija se najprije pojavila među svinjama, a s njih se prenijela na ljude. Da bi zaustavile širenje epidemije vlasti su tada naredile ubijanje više milijuna svinja.

Znanstvenici su ustanovili da se virus prenosi izravnim kontaktom s inficiranim ljudima te s domaćim životinjama, poput goveda i svinja. No virus se može prenijeti i putem zaraženog voća. 

U Bangladešu je 2004. izbila epidemija kada su ljudi pili sok od drveta datulje na kojima su naknadno pronađeni tragovi sline i urina slijepih miševa. 

Pretpostavlja se da je epidemija koja je nedavno izbila u Kerali povezana s uginulim slijepim miševima pronađenima u bunaru obiteljske kuće. Infekcija se proširila među članovima obitelji te se prenijela na osobe koje bile s njima u kontaktu. 

Nipah je svrstan u četvrtu, najvišu kategoriju biološke opasnosti, što znači da se proučava u specijalnim laboratorijima uz najveće moguće mjere opreza. Iako još nije utvrđeno je li ga neka država razvijala kao biološko oružje, visoka stopa smrtnosti od virusa Nipah čini potencijalno oružje za masovno uništenje.

Zaraza virusom može izazvati encefalitis, vrlo tešku upalu mozga. Razdoblje inkubacije traje između pet dana i dva tjedna, a prvi znaci bolesti pojavljuju se tri do 14 dana nakon toga. 

Prvi simptomi su groznica, povraćanje i jaka glavobolja, a kod nekih pacijenata i akutni respiratorni sindrom. 

Bolest prate dezorijentiranost, opća malaksalost i mentalna konfuzija. U roku od samo dan ili dva bolest u pojedinim slučajevima može završiti komom i smrću. 

Smrtnost zaraženih ovim virusima vrlo je visoka. Po podacima Svjetske zdravstvene organizacije iznosi čak 75 posto. 

S obzirom na to da zasad nema ni lijeka ni cjepiva protiv ovog virusa, jedini tretman je intenzivna njega oboljeloga. Zaraženi se smještaju u karantenu kako bi se širenje virusa spriječilo. 

Vlasti u Kerali trenutačno su u stanju visoke pripravnosti. Podigli su medicinske kampove zbog kontrole i sprečavanja širenja virusa. 

Pokrenuta je kampanja upoznavanja stanovnika sa svim pojedinostima bolesti, a izdana su i posebna uputstva o izbjegavanju rizičnog ponašanja.