Njemački znanstvenici ustanovili: Posljedice dugog Covida mogu potrajati i godinu i pol nakon infekcije

Radi se najčešće o kroničnom umoru i iscrpljenosti, teškoćama u koncentraciji i problemima s pamćenjem, što utječe na njihove zdravstvene i radne sposobnosti. 

Rezultati njemačkog istraživanja provedeni su među 12.000 ljudi od 18 do 65 godina zaraženih koronavirusom u saveznoj pokrajini Baden-Württembergu.

Iduće na što su se bivši pacijenti žalili bile su teškoće pri disanju, odnosno kratkoća daha i poremećen osjet mirisa te tjeskoba i depresija. 

Na svaku od navedenih tegoba žalilo se više 20 posto sudionika studije, objavljene u časopisu The British Medical Journal.

"Premda smo znali da postoji takva tendencija, ipak smo se iznenadili kad smo shvatili koliko je puno mladih ljudi koji su inicijalno preboljeli Covid bez većih komplikacija podložno riziku od dugog Covida", kazao je voditelj istraživanja Winfried Kern sa Sveučilišnog medicinskog centra u Freiburgu.

To nam jasno govori, dodao je njegov kolega Raphael Peter sa Sveučilišta u Ulmu, koliki je teret ta bolest ostavila u društvu. 

Do sličnog su zaključka došli i škotski znanstvenici. Po podacima velike studije čiji su rezultati objavljeni u časopisu Nature Communications, a njome je obuhvaćena 33.281 osoba s područja Škotske s pozitivnim rezultatima na Covid, dio ih je prijavio simptome nakon 12, odnosno čak i nakon 18 mjeseci.  

U podskupini od 197 osoba koje su preživjele simptomatske infekcije SARS-CoVa-2 i anketu su ispunile nakon 12 i 18 mjeseci, većina je navela dugotrajne simptome oba puta.

Oporavak je u periodu od 12 mjeseci izostao kod 11 posto osoba, dok se 51 posto pacijenata oporavio djelomično, a 39 posto ih se potpuno oporavilo. 

Asimptomatska infekcija nije se povezala s dugotrajnim simptomima. 

No u 31.486 osoba sa simptomatskom infekcijom polovica ih se nije uspjela oporaviti u razdoblju od šest do 18 mjeseci. 

Istraživanje utemeljeno na upitniku koji su ispitanici ispunili pokazalo je da se osam posto oboljenih nije oporavilo od bolesti, 47 posto ih se djelomično oporavilo, a 45 posto se u potpunosti oporavilo.

"Naša je studija važna jer pridonosi boljem razumijevanju dugog Covida u općoj populaciji, a ne samo u onih pacijenata koji su bili hospitalizirani s covidom", rekla je voditeljica studije Jill Pell sa Sveučilišta u Glasgowu. 

Dugi Covid bio je češći u hospitaliziranih i starijih pacijenata, među ženama te onih s postojećim zdravstvenim problemima. Najčešće su pacijenti prijavljivali kratak dah, bol u prsima, preskakanje srca i osjećaj zbunjenosti te "moždane maglice".

Najnovije izvješće Instituta za zdravstvenu metriku i procjenu Sveučilišta Washington u Seattleu, objavljeno u Journal of the American Medical Association, pokazalo je da žene čine 63 posto onih s dugotrajnim Covidom.