Njemačka kritizirala Rusiju zbog pritiska na Srbiju i BiH

Njemačka vlada upozorila je u ponedjeljak Rusiju zbog daljnje ekspanzionističke politike i izrazila zabrinutost pritiskom Moskve na Srbiju i Bosnu i Hercegovinu.

"Ne radi se samo o Ukrajini. Radi se o Moldaviji, Gruziji i ako će tako ići dalje, čovjek se mora zapitati mora li se pitati za dozvolu za Srbiju, mora li se pitati za ostale zemlje zapadnog Balkana", rekla je Angela Merkel u ponedjeljak u Sydneyu, gdje je nakon sumita G20 u Brisbaneu posjetila Lowy institut za međunarodnu politiku.

Ona je izjavila kako bi bilo nedopustivo da Europska unija mora pitati Rusiju za dopuštenje smije li primiti neke zemlje u svoje članstvo ili ne.

"Inače ćemo morati reći: mi smo preslabi. Mi ne možemo nikog više primiti, moramo prvo pitati u Moskvi je li to uopće moguće. Tako je to bilo 40 godina i na to stanje se zapravo ne želimo vratiti", rekla je Merkel u neuobičajeno oštrom tonu.

Izjava kancelarke Merkel poklopila se s objavom tajnog dokumenta njemačkog ministarstva vanjskih poslova, kojega je objavio tjednik "Der Spiegel" u svom broju od ponedjeljka, u kojem se izražava zabrinutost glede pritisaka Moskve na Srbiju i ostale zemlje zapadnog Balkana, prije svega Bosnu i Hercegovinu.

"Putinov cilj je na balkanske zemlje izvršiti tako jak pritisak da će ili odustati od članstva u Europskoj uniji ili da će kao članice EU-a provoditi izrazito prorusku politiku", citira se član Europskog parlamenta i političar Kršćansko-demokratske unije (CDU) Elmar Brok u dokumentu ministarstva vanjskih poslova pod nazivom "Utjecaj Rusije u Srbiji". Rusija, kako se dalje navodi, kroz sve prisniju vojnu suradnju i stvaranje ovisnosti o ruskom plinu, pokušava Srbiju i Republiku Srpsku učiniti ovisnima.

"Stvara se dojam kako Rusija pokušava preko Republike Srpske utjecati na čitavu Bosnu i Hercegovinu", kaže u spomenutom dokumentu njemački ministar poljoprivrede Christian Schmidt, koji je nedavno boravio u zemljama zapadnog Balkana.

Njemačka vlada, kako se navodi, ne želi ulaziti u konkurentsku borbu s Rusijom po načelu "tko nudi više", no zemljama zapadnog Balakana se mora pružiti jasna perspektiva.