A ZAPAD IH ŽELI UVESTI
Nižu se reakcije na rusko priznanje odmetnutih regija, Putin 'odmahnuo rukom' na sankcije
Ruski predsjednik Vladimir Putin priznao je u ponedjeljak dvije odmetnute proruske regije na istoku Ukrajine i potom zapovjedio ruskoj vojsci da odmah ondje krene u "operaciju očuvanja mira", što je izazvalo oštre osude zapada i pojačalo strahove da je rat na pomolu.
Zasad je nejasno hoće li ulazak ruske vojske u samoproglašene republike značiti i početak invazije na Ukrajinu. Još nije poznato kakva će biti brojnost ruskih "mirovnjaka" i kakva će im biti zadaća.
Vidljivo ljutiti Putin u dugom je televizijskom obraćanju Ukrajinu opisao sastavnim dijelom ruske povijesti, a njezin istok drevnom ruskom zemljom. Uvjeren je, rekao je, da će ruski narod podržati njegovu odluku.
Potom je s dvojicom separatističkih čelnika potpisao odluku o priznanju neovisnosti dviju regija, zajedno sa sporazumima o prijateljstvu i suradnji.
Po jednom takvom ugovoru, objavio je kasnije Reuters, Rusija ima pravo graditi vojne baze na teritoriju Donjecka i Luganska.
Osude sa Zapada nije trebalo čekati. EU, NATO, SAD, UN istog su mišljenja - Putinova odluka kršenje je međunarodnog prava i ukrajinskog suvereniteta.
"Unija će reagirati sankcijama protiv onih koji su uključeni u ovaj nezakonit čin", upozorili su u zajedničkoj izjavi predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel.
Sankcije je najavila i Velika Britanija, a kakve će one biti, objavit će premijer Boris Johnson u utorak. On je ranije kazao da će sankcije proglasiti ako ruska vojska stupi na tlo Ukrajine, a taj je uvjet ispunjen navodnom mirovnom misijom koju je Putin naredio.
Američki predsjednik Joe Biden uredbom će zabraniti "nova ulaganja, američko financiranje i trgovinu" s dvije odmetnute regije istočne Ukrajine koje je ruski predsjednik Vladimir Putin u ponedjeljak priznao neovisnim entitetima.
Glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki dodala je da će uslijediti još mjera, ali da su one odvojene od sankcija koje su Sjedinjene Države i njihovi saveznici pripremali u slučaju ruske invazije na Ukrajinu.
Putin odmahnuo rukom na sankcije
I glavni tajnik UN-a Antonio Guterres osudio je Putinovu odluku. Ona je "nespojiva s načelima Povelje UN-a", dodao je. "UN u skladu s rezolucijom Opće skupštine i dalje u cijelosti podupire suverenitet, neovisnost i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine u međunarodno priznatim granicama", dodao je Antonio Guterres.
Njegov kolega iz NATO-a Jens Stoltenberg uvjeren je da si ovime Rusija fabricira opravdanje za invaziju na Ukrajinu.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji bi se mogao osjećati izigranim jer se najviše angažirao u diplomatskim pokušajima da riješi krizu i više je puta razgovarao s Putinom, zatražio je da se Moskvi uvedu "ciljane europske sankcije", priopćila je Elizejska palača.
I Hrvatska se pridružila nizu zapadnih zemalja koje su u ponedjeljak snažnom osudom reagirale na rusko priznanje i optužile Vladimira Putina za kršenje međunarodnog prava i ukrajinskog suvereniteta.
Putin je, pak, u svom govoru kazao da će Zapad uvesti sankcije Moskvi neovisno o njezinim potezima u vezi s Ukrajinom. Optužio je Sjedinjene Države i NATO da su Ukrajinu pretvorili u poprište rata i rekao da Moskva strahuje od raspoređivanja vojnika NATO-a na tom području.
Što znači rusko priznanje?
Rusija prvi put govori da Donbas ne smatra dijelom Ukrajine. To bi moglo otvoriti put Moskvi da otvoreno pošalje vojne snage u separatističke regije, uz argument da intervenira kao saveznica kako bi ih zaštitila od Ukrajine.
Ruski parlamentarac i bivši politički čelnik Donjecka Aleksandr Borodaj rekao je u siječnju za Reuters da će separatisti u tom slučaju tražiti od Rusije da im pomogne da preuzmu kontrolu nad dijelovima regija Donjeck i Lugansk, koje još uvijek kontroliraju ukrajinske snage. Ako se to dogodi, moglo bi doći do otvorenog vojnog sukoba između Rusije i Ukrajine.
Rusko priznanje ujedno poništava mirovne sporazume iz Minska iz 2014. i 2015. koji još uvijek nisu provedeni, a do sada su ga sve strane pa i Moskva, smatrale najboljom šansom za rješenje sukoba.
Sporazumima se zahtijeva veliki stupanj autonomije za dvije regije unutar Ukrajine.
Japan će se pridružiti sankcijama
Japan će se najvjerojatnije pridružiti zapadnim sankcijama protiv Rusije, uključujući i zabranu izvoza u tu zemlju elektroničkih čipova i drugih visokotehnoloških proizvoda, ako ruski predsjednik Vladimir Putin zapovjedi invaziju na Ukrajinu, izvijestio je u utorak dnevni list Yomiuri.
Zabrana japanskog tehnološkog izvoza u Rusiju bila bi šira od one nametnute 2014. nakon okupacije ukrajinskog poluotoka Krima, a Tokio također razmatra uvođenje sankcija ruskim bankama, objavio je Yomiuri.
Dužnosnici japanske vlade zasad nisu komentirali te informacije.
Japan je u prošlosti zauzimao mekša stajališta prema Rusiji od Sjedinjenih Država, a niz japanskih čelnika pokušavao se dodvoriti Putinu kako bi vratio Japanu sjeverne otoke okupirane nakon Drugog svjetskog rata. Japan je također veliki kupac ruskog plina.
Ipak, u posljednje vrijeme Tokio je pokazivao sve veću zabrinutost zbog ruskih vojnih aktivnosti u istočnoj Aziji te zbog jačanja sigurnosne suradnje s Kinom.
Premda Japan više nije veliki globalni izvoznik čipova, ta zemlja je i dalje ključni proizvođač specijalnih elektroničkih komponenti, te dominira i brojnim drugim područjima visoke tehnologije.
Američki dužnosnik: Ruske postrojbe u Donbasu neće izazvati šire sankcije
"Odluka ruskog predsjednika Vladimira Putina da pošalje vojsku u odmetnute ukrajinske regije za sada ne predstavlja daljnju invaziju koja bi izazvala sankcije šireg spektra", ustvrdio je u utorak neimenovani dužnosnik administracije američkog predsjednika Joea Bidena.
Dodao je kako bi do pune invazije moglo doći u bilo kojem trenutku.
Slanje ruske vojske u odmetnute regije ne predstavlja ništa novo, kazao je isti dužnosnik. To je i razlog zašto takav Putinov potez nije izazvao dodatne sankcije. "Ovo nije daljnja invazija, jer je to teritorij koji su oni već okupirali", dodao je.
Putinovo priznanje nezavisnosti dviju odmetnutih ukrajinskih regija i odluka o slanju vojske u to područje podigli su uloge sa Zapadom oko Ukrajine.
Bijela kuća objavila je ubrzo nakon Putinove objave da će spriječiti američka ulaganja u ta područja, a jedan dužnosnik administracije rekao je novinarima da će u utorak biti najavljene dodatne mjere. No, sve je to odvojeno od šireg paketa sankcija koje je Washington obećao provesti sa svojim saveznicima ukoliko Rusija napadne Ukrajinu.
"Ulazak ruskih trupa u Donbas samo po sebi nije ništa novo. Rusija je već imala svoje snage u regiji Donbasa u proteklih osam godina... Samo što su to sada odlučili činiti na otvoreniji način", kazao je drugi dužnosnik. "Rusija nastavlja eskalirati ovu krizu koju je sama stvorila. Nastavit ćemo s diplomacijom sve dok ne krenu tenkovi, ali ne gajimo iluzija o tome što će vjerojatno uslijediti", napomenuo je.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.