najgori odnosi od završetka hladnog rata
NIKAD ŽUSTRIJE U OESS-U Ministarski sastanak u Beču počeo međusobnim optužbama SAD-a i Rusije
Ministarski sastanak Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), nikad razjedinjeniji od završetka Hladnog rata, počeo je u četvrtak u Beču međusobnim optužbama država članica, osobito velikih sila SAD-a i Rusije, za kršenje međunarodnih zakona, ljudskih prava i suvereniteta.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov istaknuo je kako je OESS pred velikim izazovima, poput gomilanja vojske NATO-a na zapadnoj ruskoj granici, američkog postavljanja raketnog štita, podržavanja pučeva i miješanja nekih članica u unutarnja pitanja, no kako ta organizacija može pridonijeti "euroazijskom partnerstvu".
Izrazio je zabrinutost u pogledu gušenja medijskih sloboda u zemljama NATO saveza koje blokiraju rad medija poput Sputnjika i RT-a, a zabranjivalo se govoriti i novinarima iz Krima. Rusija je zabrinuta i za stanje nacionalnih manjina u Europi, poput ruskih državljana u baltičkim zemljama koji nemaju državljanstvo, zbog zabranjivanja religijskih simbola u Europi i rasta islamofobije i antisemitizma na tom kontinentu.
Govoreći nakon Lavrova, ministar vanjskih poslova Estonije koja predsjeda Europskom unijom pozvao je Rusiju da pokaže političku volju za vraćanje teritorijalnog suvereniteta Ukrajini.
"Aneksija Krima i Sevastopolja i situacija na istoku Ukrajine bacili su sjenu na OESS", rekao je Sven Mikser.
Američki državni tajnik Rex Tillerson situaciju u Ukrajini proglasio je "najvažnijim pitanjem" za OESS koji je nazvao temeljem sigurnosne arhitekture u Europi i Euroaziji, a ukrajinski ministar vanjskih poslova Pavlo Klimkin u svom je obraćanju rekao kako je Rusija prekršila svih deset točaka Helsinškog završnog akta iz 1975. godine, dokumenta iz koje je proizašla ta organizacija.
Sjedinjene Države su predane teritorijalnom integritetu i suverenitetu i podržavaju provedbu Sporazuma iz Minska, a američke sankcije oko Krima i Donbasa bit će na snazi sve dok Rusija ne prestane sa svojim aktivnostima na tom području, naglasio je Tillerson. Pozvao je Rusiju da zaustavi svoje "naoružavanje, obuku i borbu" uz separatiste, te naglasio da je u Ukrajini u 2017. ubijeno više civila nego prošle godine.
Tillerson i Lavrov će se u četvrtak sastati na marginama susreta, prenosi Reuters, a jedna od glavnih tema razgovora bit će upravo stanje u Ukrajini.
Američki šef diplomacije osvrnuo se i na zemlje zapadnog Balkana, pozvavši OESS da snažnije radi na gospodarskom rastu i uspostavi vladavine prava na tom području, a posebno je izdvojio Bosnu i Hercegovinu koju iduće godine očekuju parlamentarni izbori.
Ministarski sastanak središnje je izvršno tijelo OESS-a koje je nadređeno svim drugim tijelima i institucijama te organizacije. Održava se jednom godišnje u državi predsjedateljici.
Na sjednicama ministara vanjskih poslova sumira se godišnji rad organizacije, svaki ministar predstavlja stavove svoje države o sigurnosnim pitanjima, te se paralelno održavaju posljednji, tjednima pripremani pregovori između delegacija o deklaracijama i odlukama koje će ministri usvojiti u zajedničkom dokumentu, što će odrediti buduće sigurnosne obaveze država OESS-a.
Sebastian Kurz, ministar vanjskih poslova i vjerojatni budući premijer Austrije, zemlje koja ove godine predsjeda OESS-om, otvorio je ministarski sastanak te organizacije zahvalivši državama članicama na suradnji i predstavivši njezin rad u prošloj godini koji je bio usredotočen na rješavanje konflikata na području tog saveza i na borbu protiv radikalizacije i terorizma.
Austrijski ministar koji o formiranju nove vlade pregovara s krajnje desnom Slobodarskom strankom (FPO), koju mnogi optužuju za ekstremizam i koketiranje s nacizmom, u kontekstu radikalizacije naglasio je da ona nije povezana samo s islamskim fundamentalizmom, nego i političkim esktremima s obje strane.
Kurz je istaknuo kako je trenutna zadaća OESS-a kao "jedinstvenog foruma" vraćanje povjerenja koje je nestalo u današnjem geopolitičkom kontekstu.
Od aktivnosti OESS-a izdvojio je "male korake kojima se pomoglo lokalnom stanovništvu" - Ukrajinu u kojoj "3,8 milijuna ljudi u potpunosti ovisi o humanitarnim organizacijama", Moldaviju u kojoj su riješena praktična pitanja poput otvaranja mosta zatvorenog 25 godina, Gruziju u kojoj je organizacija ohrabrila dijalog. Većina obraćanja drugih izaslanstava, ograničena na tri minute, također se bavila tim područjima, kao i Nagorno Karabahom.
Glavni tajnik Thomas Greminger istaknuo je kako je vrijeme za oživljavanje dijaloga medu članicama i izrazio uvjerenje da OESS može postati djelotvorna snaga za širenje mira, no da u tome može biti uspješna koliko joj dopuštaju države koje su njezin dio.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.