Nešić odgovorio Cvitanoviću: Vaše riječi o Oluji su nam otrežnjenje i nauk da zlo nije umrlo, da se takvih poput vas moramo čuvati

Nešićevu izjavu dostavili su medijima iz ministarstva sigurnosti BiH, a on u njoj izravno napada predsjednika HDZ 1990. Iliju Cvitanovića koji je pak reagirao na raniju Nešićevu tvrdnju kako je "Oluja" bila zločinačka operacija.

"Taj dan se u Republici Hrvatskoj, ali i srcima hrvatskog naroda proslavlja kao pobjeda nad agresorom i okupatorom čime je poražen velikosrpski projekt i ideja velike Srbije", poručio je tim povodom Cvitanović Nešiću, a sličnu poruku ministru sigurnosti BiH poslali su i iz Odjela za branitelje Hrvatskog narodnog sabora (NHS). 

Cvitanović i HNS reagirali su nakon što je Nešić zatražio pokretanje stegovnog postupka protiv Marka Škegre, pripadnika Ravnateljstva za koordinaciju policijskih tijela u BiH koji je na društvenim mrežama pozdravio predstojeće obilježavanje "Oluje" kao operacije oslobođenja okupiraih dijelova Hrvatske.

Ministar sigurnosti BiH neposredno prije toga stao je u zaštitu dvije studentice iz Istočnog Sarajeva koje su suspendirane sa studija na Sveučilištu u Sarajevu jer su na društvenim mrežama veličali osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića i zločine nad Bošnjacima.

Nešić je u četvrtak izjavio kako je "zanijemio pred količinom mržnje" koju je, po njegovim tvrdnjama, iznio Cvitanović. Njegova je teza kako se "Oluja" svodi na progon 250 tisuća Srba i ubojstva nedužnih civila i sve to opisuje kao nekažnjeni zločin.

"Vaše riječi su nam otrežnjenje i nauk da zlo nije umrlo, da se takvih poput vas moramo dobro čuvati da se našoj djeci zlo ne bi ponovilo", poručio je predsjedniku HDZ 1990. ministar kojega je na tu dužnost postavio lider bosanskih Srba Milorad Dodik.

Upravo je on isplanirao da zajedno s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem u petak u Prijedoru obilježe 4. kolovoza kao "dan progona Srba iz Hrvatske".

Mediji pod Dodikovom kontrolom već danima najavljuju taj događaj pišući o "pogromu" nad Srbima iz Hrvatske.

Istodobno iz brojnih nevladinih udruga i organizacija civilnog društva upozoravaju kako je izbor Prijedora za takvo okupljanje više nego ciničan jer je riječ o mjestu u kojemu je od 1992. do 1995. godine ubijeno više od tri tisuće Bošnjaka i Hrvata a više od 30 tisuća ih je bilo zatočeno u logorima.

Edin Ramulić, jedan od preživjelih i sadašnji aktivist za ljudska prava u Prijedoru, upozorio je kako su baš ovi dani podsjetnik na ta stradanja i masovno etničko čišćenje jer su upravo 5. kolovoza 1992. nad jamom Hrastova glavica ubijene 124 zarobljene osobe nesrpske nacionalnosti.

"Kada iza toga (obilježavanja) stoje vlade RS-a i Srbije te Srpska pravoslavna crkva (SPC) očevidno je da su u pitanju druge namjere a ne da se oda pijetet žrtvama", kazao je Ramulić za sarajevsko "Oslobođenje".