Neočekivano globalno oporavljena strana ulaganja

Globalna su izravna inozemna ulaganja u 2015. poskočila 36 posto, na procijenjenih 1.700 milijardi dolara, najvišu razinu od razdoblja prije krize iz 2008. i 2009. godine, objavio je UNCTAD u tromjesečnom redovnom izvješću, objavljenom u srijedu. Taj se neočekivano snažan oporavak najvećim dijelom može pripisati prekograničnim spajanjima i akvizicijama dok su ulaganja u nove proizvodne projekte gotovo stagnirala, napominju u agenciji Ujedinjenih naroda.

Vrijednost prekograničnih ulaganja poskočila je tako 61 posto, na 643,7 milijardi dolara. Vrijednost najavljenih ulaganja u nove projekte ostala je gotovo nepromijenjena i iznosila je 720,7 milijardi dolara, pri čemu je u skupini zemalja u razvoju zabilježen njihov pad za 4,3 posto, na 439,4 milijardi dolara, procjenjuju u UNCTAD-u. Razvijena su gospodarstva pak ponovo preuzela primat u odnosu na ona u razvoju odnosno u tranziciji, privukavši više od polovine ukupnih inozemnih ulaganja. Priljev ukupnih izravnih inozemnih ulaganja u tu skupinu zemalja gotovo je udvostručen u 2015., na 936 milijardi dolara.

Ulaganja u gospodarstva u razvoju uvećana su osjetno skromnijih 5,3 posto, dosegnuvši ipak novi rekord od 741 milijardu dolara. Tranzicijska su pak gospodarstva zbog naglog pada cijena robe i regionalnih sukoba zabilježila oštar pad ulaganja, za 54 posto, na 22 milijarde dolara.

SAD je ponovo preuzeo vodeću poziciju u skupini razvijenih, s procijenjenim priljevom izravnih inozemnih ulaganja od 384 milijarde dolara. Time je njihova vrijednost učetverostručena u odnosu na rekordno nisku vrijednost u godini ranije kada su pali na treće mjesto na globalnoj ljestvici. U UNCTAD-u pritom napominju da pri usporedbi te dvije godine valja uzeti u obzir da je rekordno niska vrijednost ulaganja u SAD u 2014. godini povezana s pojedinačnim slučajem prodaje imovine. Izrazito je povećanje ulaganja u 2015. zabilježila i Europska unija, gdje je njihova vrijednost uvećana 68 posto, nakon trogodišnjeg razdoblja pada, i dosegnula je 426 milijardi dolara, napominje UNCTAD.

Među pojedinim zemljama EU izdvajaju Nizozemsku s više nego udvostručenim ulaganjima u 2015., u visini 90 milijardi dolara. Slijedi Belgija koja je nakon neto odljeva ulaganja u 2014. u iznosu 8,7 milijardi dolara zabilježila neto priljev u prošloj godini od 32,7 milijardi dolara. Na trećem je mjestu Velika Britanija, gdje su ulaganja poskočila za 29 posto, na 68 milijardi dolara. Najveća gospodarstva u regiji, njemačko i francusko, također su zabilježila blagi rast ulaganja. Tako je Njemačka ponovo zabilježila neto priljev u 2015., u iznosu od 11 milijardi dolara, nakon neto odljeva u godini ranije u iznosu 6,2 milijarde dolara. U Francuskoj su pak ulaganja više nego udvostručena, na 44 milijarde dolara, zahvaljujući snažnim aktivnostima spajanja i akvizicija.

EU je uz snažan skok vrijednosti prekograničnih spajanja i akvizicija, za 65 posto, zabilježio i “značajno”, 14-postotno povećanje najavljenih ulaganja u nove investicijske projekte, “koje signalizira potencijalni oporavak kapitalne potrošnje na proizvodnu imovinu u kontekstu poboljšanja makroekonmske i financijske situacije”, ističu u UNCTAD-u.

Ako izostane novi val spajanja i akvizicija i preustroja globalnih kompanija, za ovu godinu u UNCTAD-u očekuju pad izravnih inozemnih ulaganja na globalnoj razini zbog krhkog globalnog gospodarstva, kolebanja na financijskim tržištima, slabe agregatne potražnje i značajnog usporavanja pojedinih gospodarstava u nastajanju. “Dodatno bi te ekonomske izazove mogli potencirati povišeni geopolitički rizici i regionalne napetosti”, ističu u agenciji. “Stagnacija ulaganja u nove projekte na globalnoj razini i njihov pad u nizu regija u razvoju navode na zaključak da je aktualni uzlet izravnih inozemnih ulaganja na globalnoj razini krhak i da je izložen hirovima tržišta prekograničnih spajanja i akvizicija”, upozoravaju.

“Ipak, poboljšanje makroekonomskih prilika (iskazano u prognoziranom rastu svjetskog gospodarstva za 2,9 posto u 2016, u odnosu na 2,4 posto u 2015.), oslonjeno na umjereni oporavak razvijenih gospodarstava, moglo bi ojačati povjerenje ulagača i potaknuti ih na produktivna ulaganja kako bi zacementirali svoje poslovne planove”, dodaju u UNCTAD-u. “Također bi dodatna izravna inozemna ulaganja moglo potaknuti daljnje slabljenje valuta tržišta u nastajanju i moguća prodaja imovine radi restrukturiranja korporativnog duga”, zaključuju.