NELAGODA U KREMLJU 'Samo nas Erdogan i Milanović mogu spasiti'

Najave iz Kremlja o neizbježnom "odgovoru i posljedicama" se roje. Između ostalog, Rusija još polaže nade u "raskol" u NATO-u na koji su i računali, pa i bili sigurni pokrećući invaziju na Ukrajinu, pa se u vezi s tim uzdaju i u Zorana Milanovića, piše Jutarnji list. 

Velik dio ruskih medija piše da bi Hrvatska i Turska mogle unijeti raskol među zapadne saveznike.

"Mogu li Milanović i Erdoğan izazvati pobunu na brodu NATO-a?", pita se prokremaljski analitičar Stanislav Tarasov, ističući da bi "moglo biti svašta" na skorom summitu Saveza u Madridu, bez obzira na to što su i Švedska i Finska službeno najavile svoje pristupanje u NATO. 

Putinovi medijski trbuhozborci smatraju kako su dosezi i utjecaj hrvatskog predsjednika ipak minorni u odnosu na "tursku opasnost" po NATO. To, naravno, pokazuje i činjenica da su i Washington i Bruxelles u stalnom kontaktu s Ankarom, tamo lete i delegacije iz Stockholma i Helsinkija, dok oko Milanovića nema toliko "šušura" kao oko turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana.

Za Milanovića kažu kako ulazak Finske u NATO povezuje s "rješenjem problema na Balkanu", ali ipak smatraju da su turski zahtjevi ozbiljniji i izazivaju veću zabrinutost od Milanovićevih. Turska prigovara Švedskoj oko podrške kurdskim, kako ih u Ankari nazivaju, terorističkim organizacijama te su na stol stavili, pišu Rusi, i pitanje priznanja Turske Republike Sjeverni Cipar. Tarasov tvrdi da "Ankara i Zagreb smatraju SAD glavnom ugrozom međunarodnoj sigurnosti" te izdvajaju kako je Milanović "odbacio optužbe da je on ruski agent".

No, ruski mediji usput spominju da bi, uz Milanovića i Erdoğana, "od koristi" mogla biti i Mađarska koja se o tome još, izravno, ne izjašnjava. Navodno bi mađarski premijer Viktor Orbán mogao biti posljednji ruski adut.

Doduše, neki neovisni ruski analitičari smatraju da se članstvo Finske i Švedske neće dati izbjeći, ali i da je najzaslužniji za to što dvije sjeverne zemlje napuštaju svoju tradicionalnu neutralnu politiku upravo Vladimir Putin. Moskovski Komersant navodi da je još u siječnju tek oko 28 posto Finaca bilo za članstvo u NATO-u da bi sada u svibnju podrška porasla na čak 76 posto.

"NATO, kao ni Švedska i Finska, ne može imati iluzije da će ulazak u članstvo tih nordijskih država ostati bez ruskog odgovora te ostaviti Moskvu ravnodušnom. Taj čin je izravna prijetnja sigurnosti Rusije. To je pogreška s dalekosežnim posljedicama", izjavio je Sergej Rjabkov, zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova. 

Zamjenik šefa parlamentarnog Odbora za obranu Aleksej Žuravljov otvoreno je rekao kako će u slučaju da Rusija bude ugrožena "Finska biti zbrisana".  Naglasio je ako Finska ugrozi Sankt Peterburg, koji je 150 kilometara od granice, onda to ugrožava i opstojnost Finske kao države.  

Doduše, pretpostavlja se da Finska i Švedska, barem u prvo vrijeme, na svom teritoriju neće primiti NATO-ove snage, niti razmještati strateško naoružanje, iako 61 posto Finaca nema ništa protiv "NATO-ovih baza" na svom teritoriju, ali ih je samo 12 posto za to da se u Finskoj postavi nuklearno naoružanje.

Da je situacija sve napetija, govori i podatak da NATO počinje najveće manevre u povijesti na Baltiku u kojima će sudjelovati oko 15 tisuća vojnika, ali i Finska i Švedska. Uskoro se planiraju još tri vojne vježbe na sjeveru Europe, od kojih će najveća biti u Poljskoj i još osam okolnih država, a u njima će sudjelovati oko 18 tisuća vojnika iz 20 članica NATO-a.