Neizvjesno produženje ugovora o tranzitu ruskog plina kroz Ukrajinu; Kijev nastavlja s pripremama

U četvrtak je, naime, u Bruxellesu održana još jedna redovna runda konzultacija Ukrajine, Rusije i Europske komisije o uvjetima korištenja ukrajinskog plinsko-transportnog sustava nakon isteka sadašnjeg ugovora između ruskog Gazproma i Naftogaza krajem ove godine.

Vitrenko kaže da su pregovori zapeli i da se Ukrajina mora nastaviti pripremati za slučaj da ne uspiju.

"Razdoblje promjene sadašnjeg ugovora istječe...stoga, nažalost, trebamo nastaviti pripreme za prekid tranzita od 1. siječnja", napisao je on.

Ranije je ruski ministar energetike Aleksandar Novak rekao da je Moskva predložila Kijevu privremeno produženje sadašnjeg ugovora o tranzitu plina. Napomenuo je da je Rusija spremna rezervirati tranzitne kapacitete od 2020. godine, ako Ukrajina primijeni europske standarde u svojim zakonima. No dodao je da za to još nema garancija.

Ukrajinski ministar energetike i okoliša Oleksij Orželj izjavio je da ostaje rizik od nepotpisivanja novog sporazuma.

Ugovor o tranzitu ruskog plina kroz Ukrajinu istječe koncem 2019. godine, a mogućnost zaključenja novog ugovora i njegove parametre pokušavaju dogovoriti Ukrajina, Rusija i EU.

Uoči ovotjedne runde pregovora Orželj je rekao da Kijev podupire stajalište EU-a prema kojemu bi Gazprom rezervirao ukrajinsku tranzitnu infrastrukturu na rok od deset godina, s prosječnih 60 milijardi prostornih metara plina godišnje, a još 30 milijardi kubika ostalo bi za druge korisnike ili kratkoročne aranžmane s Gazpromom.

Moskva pak smatra da budući ugovor treba biti za nju komercijalno atraktivan, te da Ukrajina treba predstaviti plan modernizacije svoje transportne plinske mreže. Pored toga, Rusija smatra da Gazprom i Naftogaz trebaju postići dogovor o međusobnim tužbama i sporovima na međunarodnim arbitražama.

Komentatori trostrane pregovore Ukrajine, Rusije i Europske unije stavljaju u kontekst izgradnje plinovoda Sjeverni tok 2 i Južni tok, koji, kada budu dovršeni, mogu ukinuti ukrajinsku tranzitu rutu. To je izrazito nepovoljno za Ukrajinu zbog gubitka tranzitnih prihoda, a pored te zemlje rezerve oko novih plinskih pravaca, prije svega Sjevernog toka 2, imaju i druge, primjerice Slovačka, Poljska i SAD, dok ga snažno podupire Njemačka.