NATO poslao 40.000 vojnika na istok: 'Branimo Ukrajinu, ali i sebe'; poslali poruku Kini

Boris Johnson, britanski premijer, rekao je uoči sastanka čelnika da će ruski predsjednik Vladimir Putin završiti sa suprotnim od onoga što je želio. Dobit će više NATO-a, a ne manje, na zapadnom krilu Rusije, nakon svoje invazije na Ukrajinu.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg nakon samog summita dao je izjavu za medije u Bruxsellesu. Prethodno je najavio kako će četiri nove borbene skupine biti poslane u Slovačku, Mađarsku, Bugarsku i Rumunjsku.

Stoltenberg je u petak objavio da će produžiti svoj mandat za još jednu godinu zbog rata u Ukrajini. Njegov trenutni mandat istječe 1. listopada, a trebao je preuzeti dužnost guvernera središnje banke svoje rodne Norveške do kraja 2022. godine.

Glavni tajnik NATO-a započeo je svoju novinarsku konferenciju s porukom da je ruska invazija najveća prijetnja sigurnosti te da je narod Ukrajine pokazao hrabrost i odlučnost boreći se za svoju slobodu i budućnost, prenosi RTL.hr.

"Mi stojimo uz njih", dodao je.

Stoltenberg navodi da je NATO pristao i dalje pomagati Ukrajini. Kaže da postoji "nova sigurnosna stvarnost".

Na kopnu će biti znatno više snaga u istočnom dijelu saveza u većem stanju pripravnosti. U zraku će biti raspoređeno više mlažnjaka, a na moru će biti postavljeni nosači, podmornice i borbeni brodovi.

Osim više vojnih zaliha, jača se i kibernetička obrana, a NATO će također pomoći Ukrajini da se obrani od nuklearnih i bioloških prijetnji.

"Aktivirali smo obrambene planove NATO-a, rasporedili smo snage i smjestili 40.000 vojnika na naš istočni bok", potvrdio je šef NATO-a.

'Kina treba osuditi brutalni rat protiv Ukrajine'

Kaže da je Putinova invazija na Ukrajinu dugoročno promijenila naše sigurnosno okruženje i da je NATO spreman za dugoročne posljedice.

Ponavlja kako je savez povećao prisutnost na istoku te je u petak dogovorio četiri nove borbene skupine koje će biti poslane u Slovačku, Mađarsku, Bugarsku i Rumunjsku.

Stoltenberg kaže da saveznici iz NATO-a koordiniraju napore kada je riječ o energetskoj sigurnosti. To uključuje diverzifikaciju izvora opskrbe i smanjenje ovisnosti o ruskoj nafti i plinu.

Komentirao je i Kinu i kazao da je poruka NATO-a da se trebaju pridružiti ostatku svijeta u osudi "brutalnog rata protiv Ukrajine" i ne podržavati Rusiju ekonomskom ili vojnom potporom.

Stoltenberg je upitan o obraćanju predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog i njegovu apelu na jedan posto NATO-ovih tenkova i zrakoplova. Kaže da su svi "pažljivo slušali" predsjednika Zelenskog i dodaje da saveznici iz NATO-a pružaju značajnu podršku Ukrajini, ali kaže da neće ulaziti u detalje o tome o kojoj je opremi riječ. Kaže da će NATO učiniti sve što može da podrži Ukrajinu oružjem kako bi se mogla braniti.

O kemijskom oružju

"Saveznici su se složili oko opreme da se Ukrajina zaštiti od bioloških prijetnji – dat ćemo opremu za otkrivanje, obuku, medicinske potrepštine. Povećavamo spremnost Saveznika za kemijske, nuklearne i biološke prijetnje. Naš general je aktivirao elemente zaštite i Saveznici raspoređuju dodatne vidove obrane. Branimo Ukrajinu, ali i same sebe", rekao je.

Stoltenberg kaže da je zabrinut jer Rusija pokušava optužiti Ukrajinu i njezine saveznike da se spremaju koristiti kemijsko oružje. Kaže da je optuživanje drugih način da se stvori izgovor da i sami učine to.

Naglasio je da su optužbe protiv Ukrajine i NATO saveznika lažne.

Svaka uporaba kemijskog oružja "potpuno će promijeniti prirodu sukoba", radi se o  "kršenju međunarodnog prava" i bilo bi iznimno opasno.

To bi pogodilo ne samo ljude u Ukrajini nego i potencijalno zemlje NATO-a zbog širenja kontaminacije.