Nastavljaju se pregovori o izmjenama izbornog zakona BiH, siječanj krajnji rok za dogovor

Posebni američki izaslanik za izbornu reformu Matthew Palmer i ravnateljica pri europskoj službi za vanjske poslove (EEAS) Angelina Eichhorst početkom tjedna započeli su novi krug pregovora s čelnicima vladajućih i oporbenih političkih stranaka čiji je cilj postići dogovor o promjenama izbornog zakona i ustava koji bi bio prihvatljiv za sve.

Konkretnog dogovora do četvrtka nije bilo, a neki od sudionika kazali su novinarima kako nastavak, i to vjerojatno na nižoj razini, slijedi 7. odnosno 15. prosinca, no posrednici upozoravaju kako to nije proces koji može vječito trajati.

Eichhorst je podsjetila kako BiH nove izbore mora organizirati u listopadu iduće godine i to je rok koji određuje dinamiku pregovora.

"To znači da se tekst (sporazuma) mora iznijeti pred javnost i parlament najkasnije do siječnja. Mi smo već u prosincu i zato govorimo da ovaj proces treba ubrzati. Bit će nam drago vratiti se još jednom prije kraja godine, raditi na još nekim idejama. To nije problem, ali ovo ne možemo raditi toliko dugo", kazala je Eichhorst u intervjuu za Al Jazeeru Balkans.

Palmer je potvrdio kako u Washingtonu očekuju dogovor do kraja ove godine, a istaknuo je kako se o svemu o čemu se ovog tjedna razgovora govori već godinama te da se ne radi o "izmišljanju tople vode".

"Želimo da se stranke fokusiraju na odluke koje trebaju donijeti, na modele koji već postoje i koji su predloženi prije nekoliko godina, mogu li razmotriti izravni ili neizravni izbori, sve su to su pitanja o kojima se detaljno razgovara", kazao je Palmer pojašnjavajući kako je plan dogovoriti ograničene i ciljane promjene izbornog zakona i ustava i tako dobiti stabilniju vlast čime bi se, kako tvrdi, smanjile i sadašnje napetosti u BiH.

Razgovori o različitim opcijama

Palmer i Eichhorst kao i sudionici pregovora ranije su potvrdili da SAD i EU za sada ne nude nikakav konkretni papir pa se vode rasprave o različitim opcijama.

Hrvatski predstavnici koji sudjeluju u pregovorima od početka tjedna bili su upadljivo suzdržani u komentiranju njihovog sadržaja. Jedino je predsjednik HDZ 1990. Ilija Cvitanović u četvrtak kazao kako je za hrvatsku stranu i dalje najvažnije osigurati legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda, a ustvrdio je kako se sada otvorila i rasprava o elektorskom modelu pri biranju članova državnog vrha.

"Elektorski izbor bi bila kombinacija izravnog i neizravnog izbora članova Predsjedništva BiH", kazao je Cvitanović za Hrvatski medijski servis (HMS) iz Mostara. Pojasnio je kako bi o značilo da birači s područja Federacije BiH po posebnom modelu biraju elektore koji bi onda određivali tko će biti dva člana državnog vrha.

Kazao je i kako za hrvatsku stranu ostaje neprihvatljiv prijedlog brisanja entičkih odrednica uz titule članova Predsjedništva BiH, kao i reduciranje uloge parlamentarnih domova naroda na državnoj i entitetskoj razini, na čemu pak inzistira Stranka demokratske akcije (SDA).

Potpredsjednik Federacije BiH Milan Dunović, koji je član vladajuće Demokratske fronte (DF) Željka Komšića, potvrdio je kako i sam Palmer sada spominje "varijabilnu izbornu jedinicu" te je ocijenio kako je to rezultat "ofenzive HDZ-a" na međunarodne pregovarače.

"Pomaka nije bilo. Zabrinjavajuća je činjenica da predstavnici međunarodne zajednice na dnevni red stavljaju prijedloge HDZ-a", kazao je Dunović.

Potpredsjednica oporbene Naše stranke (NS) Sabina Čudić najavila je kako njena stranka neće poduprijeti nikakav dogovor za kojega budu HDZ BiH i SDA ako bi on bio na tragu daljih etničkih podjela.

Isti odnos je najavio i dužnosnik SDP BiH Damir Mašić, a takav odnos poruka je i lideru SDA Bakiru Izetbegoviću, koji je u srijedu kazao kako njegova stranka neće prihvatiti rješenja neprihvatljiva za oporbu.