Nastavljaju se borbe za kontrolu nad regijom Nagorno Karabah, Turska poziva svijet da podupre Azerbajdžan

Za razliku od međunarodne zajednice, turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu koji je u utorak boravio u posjetu Bakuu, pozvao je na "potporu" Azerbajdžanu, zemlji gdje se govori turski koju Ankara od obnove sukoba 27. rujna potiče na ponovno vojno osvajanje Nagorno Karabaha.

Turski ministar se otvoreno upitao kakva bi bila korist od primirja: "Što će se dogoditi poslije, hoće li se Armenija odmah morati povući s azerbajdžanskog teritorija?"

Posjet se događa nakon upozorenja Pariza, Moskve i Washingtona, posrednika u ovom sukobu još od 1990-ih, da je ova dugotrajna kriza "neprihvatljiva prijetnja stabilnosti regije".

Kremlj je u utorak ocijenio da se situacija "pogoršava" i da je smrt civila "neprihvatljiva", pozivajući obje strane na dijalog.

Armenski premijer Nikol Pašinjan rekao je u utorak da je "siguran" da će mu Rusija priteći u pomoć bude li zemlja otvoreno napadnuta. "Siguran sam, bude li zahtijevala situacija, da će Rusija ispuniti svoje obveze" kao članica vojnog saveza u kojemu su te dvije zemlje, rekao je Pašinjan u razgovoru za agenciju France Presse u Erevanu, armenskom glavnom gradu.

Dodao je da je Armenija spremna na ustupke kako bi se zaustavio sukob u Nagorno Karabahu ako i Azerbajdžan pokaže takvu spremnost, nakon deset dana neprestanih borba.

"Sukobi se moraju rješavati na temelju obostranih ustupaka. Nagorno Karabah i Armenija su spremni na iste ustupke na koje bude spreman Azerbajdžan", istaknuo je Nikol Pašinjan u istom razgovoru.

Eskalacija bi mogla imati nepredvidljive posljedice zbog interesa sila na Kavkazu: Rusije, Turske, Irana i Zapada.

Baku i Erevean se ovih dana međusobno optužuju za pojačano bombardiranje urbanih područja, napose središta separatista Stepanakerta i drugog po veličini azerbajdžanskog grada Ganje (Gance).

Novinari agencije France Pressea vidjeli su velik broj kuća uništenih u raketiranju s jedne i s druge strane.

U utorak je tijekom dopodneva vladalo primirje u Stepanakertu, ali se predvečer nastavilo bombardiranje, rekao je novinar France Pressea. Armensko ministarstvo zdravstva priopćilo je da je raketa pala tik uz glavnu bolnicu, upozorivši da je to možda "ratni zločin".

Iskoristivši jutrošnje smirivanje stanovnici su izašli iz skloništa kako bi kupili hranu. Drugi su pregledavali oštećenja na svojim kućama koja su ponegdje bila golema.

Bombardiraju se i gradovi na azerbajdžanskoj strani. "Nekoliko je raketa palo na selo. Borbe su bile žestoke", rekao je Matlab Aziev koji živi u selu uz granicu Jojug Marjanliju.

Azerbajdžansko ministarstvo obrane u utorak ujutro je priopćilo da je nanijelo "teške ljudske i materijalne gubitke" neprijatelju i da su ga "nagnali na povlačenje".

Predsjednik samoproglašene republike Karabaha, Araik Harutjunjan, rekao je pak da njegova vojska "uspješno izvršava svoje zadaće", dodajući da je "sve pod kontrolom".

Čini se da desetog dana borba nijedna strana nema znatniju prevagu.

Gorski Karabah, gdje su armenski kršćani većinsko stanovništvo, odcijepio se od Azerbajdžana, šijitske zemlje, nakon pada SSSR-a, zbog čega je početkom 1990-ih izbio rat u kojemu je izginulo 30.000 ljudi. Bojišnica je gotovo zamrznuta nakon primirja potpisanog 1994., unatoč redovitim sukobima.

Erevan i Baku se sve dosad nisu odazivali na brojne pozive međunarodne zajednice na primirje.

Podatak o 286 mrtvih od obnove sukoba je malo vjerojatan.

Azerbajdžan koji nije prijavio nijednog poginulog vojnika kaže da je poginulo 46 civila, a Karabah je izvijestio o 240 poginulih vojnika i 19 civila.

Baku i Erevan tvrde da su ubili 2300, odnosno 3500 neprijateljskih vojnika i međusobno se optužuju za početak sukoba.

Tursku optužuju da pogoršava sukob jer potiče Azerbajdžan na vojnu ofenzivu i sumnjiče ju da je u Karabah poslala sirijske plaćenike, među kojima ima više desetaka poginulih.

Premda je Rusija u dobrim vezama s objema zaraćenim stranama, bliža je Armeniji koja je članica vojnog saveza u kojemu Moskva ima glavnu riječ.

U ponedjeljak je nevladina organizacija Amnesty International osudila uporabu kasetnih bomba koje su od 2010. zabranjene po međunarodnoj konvenciji.