NAKON BREXITA EU će od članica tražiti veći doprinos proračunu

Višegodišnji financijski plan utvrđuje velike političke prioritete i gornje granice potrošnje koje se moraju poštovati svake godine. Maksimalna svota je tako utvrđena na nešto više od 963 milijarda eura za razdoblje od 2014. do 2020. 

Tao se razdoblje bliži kraju i Europska komisija treba u svibnju iznijeti prijedlog proračuna za razdoblje nakon 2020., a dogovor bi se trebao postići prije europskih izbora iduće godine.

Konačna se odluka mora donijeti među zemljama članicama, koje obično nastoje smanjiti izdvajanja, i Europskog parlamenta, koji je sklon tražiti više sredstava.

Ovoga će puta razgovore komplicirati izlazak Velike Britanije iz EU-a, planiran za 2019., jer Britanija je davala znatan doprinos proračunu.

Države članice moraju reagirati na "gubitak znatnog broja milijardi eura", rekao je Juncker na konferenciji u Bruxellesu posvećenoj idućem višegodišnjem proračunu.

Na konferenciji su sudjelovali viši dužnosnici EU-a i nekoliko ministara financija, a povjerenik EU-a za proračun Guenther Oettinger je podsjetio da se EU mora pripremiti na "gubitak između 12 i 13 milijarda eura na godinu". 

Do sada je proračun EU-a bio ograničen na oko jedan posto BDP-a Unije, no politički prioriteti, u spoju s gubitkom britanskog doprinosa, tražit će da se granica podigne, dodao je Junkcer.

Istodobno EU mora pronaći potreban novac za nove politike Unije, rekao je Oettinger. Naveo je migraciju, nadzor granica i obranu kao tri nova prioriteta Unije za koje će EU morati naći novaca. Istodobno, rekao je, Unija ne može štedjeti na projektima usmjerenima na "budućnost, inovacije i mlade", napose se za zapošljavanje i obnovljive izvore energije.

Juncker je rekao da proračun EU-a prosječnog poreznog obveznika dnevno košta koliko i jedna kava te se slikovito izrazio  "Mišljenja sam da Europa više vrijedi od jedne šalice kave dnevno".