Najgori masovni pokolj u američkoj povijesti, čelnici zgroženi

Napadača Omara Mateena (29), sina afganistanskih useljenika rođenog u New Yorku i s prebivalištem na Floridi, ustrijelila je policija.

Preliminarna istraga sugerira da je napad u Orlandu bio nadahnut Islamskom državom, ali zasad nema dokaza da je Mateen imao ikakve stvarne veze s tom skupinom.

Mateen je sam tijekom napada nazvao 911 i iskazao odanost Islamskoj državi, rekao je agent FBI-ja Ronald Hopper koji vodi istragu.

U noćnom klubu Pulse, 20 kilometara od Disney Worlda na Floridi, bilo je 350 ljudi. Bila je to večer latino glazbe u sklopu "pride" tjedna u Orlandu.

Napadač je upao u klub oko dva ujutro s jurišnom puškom AR-15 i pištoljem, rekao je šerif okruga Orange Jerry Demings said. Okolnosti napada još nisu posve poznate. Izgleda da je Mateen prvo nasumice otvorio vatru po posjetiteljima, a zatim ih nekoliko desetaka uzeo za taoce u zahodu. Tri sata ih je držao na ciljniku dok specijalci nisu upali u zgradu i ubili ga. 

Ubio je 50 ljudi i 53 ranio. Dvoje je ubio ispred kluba, 39 u klubu, a devetero ih je podleglo ranama na putu za bolnicu ili u bolnici. Time je za 18 žrtava nadmašen dosad najgori masovni pokolj u Americi, masakr na sveučilištu Virginia Tech 2007. godine.

FBI je u nedjelju počeo pretraživati Mateenov stan u Fort Pierceu, 120 kilometara jugozapadno od Orlanda. Zasad nisu pronađene veze s ekstremistima. "Izgleda da je tip bio prilično sjeb.. i da je djelovao sam", rekao je jedan američki protuteroristički dužnosnik zahtijevajući anonimnost.

Policija je u obližnjem Boulderu razgovarala i s njegovom bivšom suprugom Sitorom Yusufy. Ona je izjavila je da je Mateen bio emotivno i mentalno nestabilan i imao nasilnu narav.

Rekla je da su je članovi obitelji "spasili" od bivšeg supruga nakon četveromjesečnog burnog braka koji je završio razvodom.

Mateena je dvaput provjeravao njegov poslodavac i nije našao ništa sumnjivo.

Zaštitarska tvrtka G4S priopćila je da je Omar Mateen, američki državljanin i sin imigranata iz Afganistana, za njih radio od 2007.

"Mateen je sigurnosno provjeren kada je došao u kompaniju 2007. i provjera nije upućivala na ništa sumnjivo", rekla je glasnogovornica tvrtke. "Provjera je ponovljena 2013. s istim rezultatom", dodala je.

G4S je 2013. dobio informaciju da je Mateena istraživao i FBI, ali je istraga zatvorena, istaknula je. Tvrtka nije imala nikakvih saznanja o vezama Mateena i terorističkih aktivnosti, kao ni o tome je li FBI provodio nove istrage, rekla je glasnogovornica.

Američki predsjednik Barack Obama osudio je pokolj nazvavši ga "činom terora i mržnje".

"Sada znamo dovoljno da možemo reći kako je to čin terora i mržnje", kazao je američki predsjednik u veoma kratkom govoru koji se izravno prenosio iz Bijele kuće.

"Nikakav čin terora i mržnje ne može promijeniti ono što jesmo", istaknuo je dok se u zemlji zaoštrila retorika protiv homoseksualaca i muslimana, posebice zbog predsjedničke utrke.

Kandidat republikanske stranke Donald Trump koji je tijekom čitavih predizbora poticao na mržnju, izrazio je "zadovoljstvo" što je bio u pravu u vezi s radikalnim islamističkim terorizmom.

Zatražio je ostavku predsjednika ne bude li htio rabiti taj izraz drag desnici, ali se predsjednik Obama odbija njime koristiti kako ne bi stigmatizirao čitavu jednu zajednicu.

Obama je ocijenio da je "FBI dobro učinio što je počeo istragu zbog terorizma", premda ubojičini motivi još nisu jasni.

Usto je odlučio da se sve zastave na saveznim zgradama spuste na pola koplja u počast žrtvama.

Može se pretpostaviti da će napad u Orlandu ponovo potaknuti emotivnu raspravu u američkim zakonima o nošenju oružja, a i biti predmetom kampanje između Hillary Clinton i Donalda.

Napad je šokirao 270 tisuća stanovnika Orlanda. "Nikad nismo mogli ovako nešto zamisliti", rekao je gradonačelnik Buddy Dyer. Građani iskazuju veliku solidarnost s LGBT zajednicom.

Čelnik američke muslimanske grupe CAIR Nihad Awad oštro je u nedjelju osudio pokolj u Orlandu, istaknuvši da ubojica ne predstavlja islamsku vjeru. 

"Ovo je zločin iz mržnje i osuđujemo ga u najoštrijem mogućem smislu", kazao je Awad. "Nećemo se predati mržnji. Nećemo se predati strahu",  poručio je.

Brojni čelnici država i vlada osudili su u nedjelju najgori masovni pokolj u povijesti Sjedinjenih Država.

Francuski predsjednik Francois Hollande je u priopćenju "s užasom osudio pokolj (...) i izražava punu potporu Francuske i Francuza američkim vlastima i narodu u toj kušnji".

Britanski premijer David Cameron je na Twitteru poručio da je "užasnut vijestima o noćašnjem pokolju u Orlandu. Moje su misli sa žrtvama i s njihovim obiteljima".

Papa Franjo je preko svog glasnogovornika Federica Lombardija rekao da je "strašan pokolj koji se dogodio u Orlandu u kojemu su stradale mnoge nedužne žrtve, potaknuo (...) duboki osjećaj gnušanja, osude, boli i uznemirenosti zbog još jedne pojave smrtonosnog ludila i bezumne mržnje".

Ruski predsjednik Vladimir Putin je u priopćenju Kremlja ocijenio da je riječ o "barbarskom zločinu" i izrazio sućut obiteljima žrtava.

Jens Stoltenberg, glavni tajnik NATO-a, u priopćenju je izrazio solidarnost s "LGBT zajednicom i s američkim narodom", rekavši da "nas teror i mržnja neće promijeniti. Članice NATO-a i dalje će biti ujedinjene u borbi protiv terorizma".

Talijanski premijer Matteo Renzi je na Twitteru izrazio "solidarnost i potresenost talijanske vlade gnusnim pokoljem u Orlandu, na Floridi. Naše srce je s našom američkom braćom".