Na današnji dan rođen je najveći komunistički zločinac prošlog stoljeća, a mnogi ga još uvijek doživljavaju pozitivno

Rođeni Gruzijac i Lenjinov nasljednik, Staljin je nakon smrti svojega prethodnika na čelu Sovjetskog Saveza 1924. godine dodatno zaoštrio ionako represivni komunistički sustav.

Njegovu vladavinu obilježava niz smaknuća najbližih suradnika, kao logičan rezultat patološkog nepovjerenja i nečiste savjesti vladara odgovornog za smrt više desetaka milijuna ljudi.

Sijući smrt kroz radikalnu primjenu komunističkog nauka, kroz gulage, izgladnjivanje pučanstva, logore smrti, tajna smaknuća i, naravno, zbog Drugoga svjetskog rata, Staljina se redovito stavlja na vrh ljestvice vladara odgovornih za smrt najviše ljudi u 20. stoljeću. Jedini diktator koji je odgovoran za smrt više ljudi od Staljina je Mao Zedong, koji je upravljao još mnogoljudnijom Kinom.

Iz Staljinove kabanice proizišli su mnogi diktatori diljem Istočne Europe, prostora iza Željezne zavjese, odsječenog od demokratskog Zapada. Među njima je i Josip Broz Tito, jedan od važnijih sudionika Staljinovih čistki 1930-ih godina.

Isprva saveznik i s Hitlerom (po mišljenju filozofkinje Hanne Arendt, jedinim čovjekom kojemu je istinski vjerovao), Staljin se – nakon njemačkog iznevjeravanja pakta Ribbentrop-Molotov – okreće protiv Trećeg Reicha i na strani Saveznika, s Churchillom i Rooseveltom, sudjeluje u kreiranju novog svjetskog poretka na Jalti.

Hladni rat započinje još za njegova života, a nakon njegove smrti 1953. godine Sovjetski se Savez pomalo počinje reformirati. Pa ipak, čini se da građani Rusije Josifa Visarionoviča Staljina danas ne percipiraju nimalo negativno.

Staljin danas

U anketi provedenoj ranije ove godine, Staljin je proglašen "najistaknutijom" osobom svjetske povijesti, ostavivši na drugom mjestu čak i aktualnog ruskog predsjednika Vladimira Putina, piše Washington Post.

Ruska država, naime, Staljina ne prikazuje kao komunističkog diktatora odgovornog za smrt milijuna ljudi, nego kao kariku u lancu velikih ruskih vladara, predstavljajući ga kao dio kontinuiteta ruske političke moći.

O Josifu se Visarionoviču Staljinu u Rusiji 21. stoljeća ponajprije govori kao o pobjedniku Drugoga svjetskog rata.

Da Staljinovo ime ili lik nisu tabu za suvremenu Rusiju pokazuju, među ostalim, i kipovima Vožda, kojih je od 2012. godine pa do danas podignuto pet. Rusi ga očito ne promatraju kao vladara ideološki nekompatibilnog s aktualnim društvenim uređenjem, ili pak iz moralističke perspektive, već jedino kao ratnoga pobjednika i jakog državnika.

U intervjuima koje je dao američkom redatelju Oliveru Stoneu, dugogodišnji ruski predsjednik Vladimir Putin Staljina je usporedio s Napoleonom.

"Obojica su na vlast došli revolucionarnim putem i stekli velik autoritet", kaže Putin, dodajući kako se negativna percepcija Staljina često zloupotrebljava u svrhe ocrnjivanja Rusije.

Rusiji susjedne države, poput Ukrajine, zasigurno bolje pamte Staljinovu ulogu u povijesti. Pomor tri do sedam milijuna Ukrajinaca koji su za trajanja Staljinove strahovlade umrli od gladi i danas se pamti pod imenom Holodomor, i Ukrajinci ga vide kao dio ruske imperijalističke politike protiv koje se i danas bore.

Kao što je slučaj i s nekim drugim osobama, pa i iz hrvatske povijesti, Staljin je figura oko koje se prelamaju suprotstavljeni svjetonazori iz sadašnjosti, a svatko iz njegove ostavštine bira ono što odgovara njegovim trenutačnim političkim ciljevima.