'NISAM IMAO DRUGE OPCIJE'

Mučna praksa u 'Dolini bubrega': Prodaju organ u bescjenje uz obećanje da će im narasti novi

Autor

aks

Stanovnici jednog nepalskog sela zbog neimaštine i siromaštva primorani su prodavati vlastite bubrege. To nije rijetka praksa u jednom nepalskom selu u kojem je barem jedan član svakog kućanstva prodao svoj bubreg zbog neimaštine. Neke od njih uvjerili su kako će im narasti novi organ.

03.04.2024. u 08:02
Ispiši članak

Iako je Nepal bogat prirodnim ljepotama, siromašan je obradivom zemljom, a rast stanovništva rezultira ogromnim siromaštvom. A u takvim okolnostima mnogi su spremni na nezamislivo prodaju vlastitih organa. "Bio sam u velikim dugovima i razmišljao o samoubojstvu. Nisam imao druge opcije. Razgovarao sam s prijateljem i odveo me u Indiju prodati organ", započeo je Suman iz Nepala.

Suman je bubreg unovčio za tri tisuće eura, a živi u nepalskom selu kojeg mnogi nazivaju "Dolina bubrega". U tom mjestu svaka obitelj ima barem jednog člana s organom manje i zloglasnim ožiljkom. Trgovci organima odlaze u taj siromašni kraj i  odvode ljude u "kvazi-klinike" u Indiji gdje im u neljudskim uvjetima vade bubrege, a nekima čak uz obećanje da će im narasti novi.

"Osjećao sam se slabo. Izgubio sam svijest. Kad sam se probudio, sve me jako boljelo. Sad ne mogu raditi", govori Suman. "Trgovci su krivotvorili dokumente u Katmanduu, napravili indijske isprave. Moj bubreg je završio kod žene koja se pretvarala da mi je sestra. Mislim da su indijski liječnici znali da sam ga prodao", govori Kanchha iz Nepala.

FOTO: Screenshot/RTL

Prodaju bubreg kao početni kapital

Ova mučna praksa ne iznenađuje Darka Berljaka, jednog od najboljih hrvatskih poznavatelja Nepala. U posljednja četiri desetljeća u toj zemlji bio je čak 36 puta. Vodio je ekspedicije na Himalaju, ali i vidio nezamislivu bijedu. "Kad sam išao prvi puta onda su oni imali manje od 20 milijuna stanovnika, sada imaju 30 milijuna", započeo je za RTL Direkt.

"I tih 20 na onaj način na koji su živjeli, je zemlja mogla izdržati. Znači to je zemlja strmina, ljudi rade te terase na kojima uzgajaju rižu i druge kulture koje mogu tamo rasti, međutim to su ograničeni resursi", objašnjava situaciju u Nepalu Darko Berljak, voditelj alpinističkih ekspedicija na Himalaju. Prošle godine zemlju je napustilo 700 tisuća Nepalaca.

"Oni trebaju neki početni kapital za avionsku kartu i za veliku proviziju isto tim nekim polulegalnim agencijama da im nađu posao i te agencije gdje dođu opet netko pobere proviziju da ih zaposli tako da oni trebaju nekoliko tisuća eura uložiti da bi uopće izašli i to normalno da nemaju jer da toliko imaju, na bi ni išli, da daju organ, najčešće bubrege", upozorava Darko Berljak.

FOTO: Screenshot/RTL

Neljudski uvjeti u Saudijskoj Arabiji

Život bez jednog bubrega, čak i mladim i zdravim muškarcima, pretvara se u agoniju. Rad u teškim uvjetima zaljevskih zemalja, vrućina i dehidriranost od mnogih su napravili invalide. Jit je tri godine bio u Saudijskoj Arabiji i s 29 godina se morao vratio kući na dijalizu.

Strani radnici iz Hrvatske lani poslali milijardu eura: Otkriveno koliko novca završi u Nepalu i Indiji

"Morao sam raditi na ekstremnim vrućinama, do 50 Celzijevih stupnjeva. Nismo imali vremena za ručak, odlazak na WC ili za popiti vodu", kazao je Jit. On je Nepalac koji radi u Saudijskoj Arabiji. "Osjećao sam vrućinu, noge su mi natekle i nisam mogao hodati. I onda su mi rekli da mi bubreg otkazuje", opisao je neljudske uvjete rada u toj zemlji.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.