Može li sultan zaustaviti cara: Što je Erdogan pripremio za susret s Putinom u Sočiju?

Iako je ranije objavljena vijest o Erdoganovom odlasku u Soči, nije odmah bilo precizirano kakav će biti njegov raspored u Rusiji. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov ubrzo je potvrdio da su planirani sastanci dvojice lidera, koji su prije nekoliko tjedana razgovarali na samitu u Iranu.

Erdoganov posjet uslijedit će neposredno nakon potpisivanja sporazuma Rusije i Ukrajine u Istanbulu, koji je ocijenjen kao povijesni, a tiče se deblokade ukrajinskih luka i izvoza žitarica iz te zemlje.

Kako je sporazum potpisan, tako je i prekršen. Sada postoji vjerojatnost da će Erdogan Putinu skrenuti pažnju na nepoštivanje dogovora, čiji je jamac upravo Turska, piše N1.

Molba ili prijekor

Imajući u vidu da je Erdogan osobno uložio vrijeme i napore u kreiranju sporazuma o žitaricama, a potom i pregovora s ukrajinskom i ruskom stranom o konačnom potpisu, nije neobično što je oštro reagirao na njegovo kršenje.

Naime, samo 20 sati nakon što su ruski ministar obrane Sergej Šojgu i ukrajinski ministar infrastrukture Oleksandr Kubrakov potpisali sporazum u Istanbulu, ruske snage granatirale su Odesu – ključnu luku na Crnom moru.

Upravo je Odesa bila jedan od fokusa sporazuma, s obzirom na to da je najveća količina žitarica zarobljena u ovoj crnomorskoj luci.

Međutim, ruske rakete privukle su pažnju svjetskih dužnosnika, naročito Recepa Tayyipa Erdogana i generalnog tajnika Ujedinjenih naroda (UN) Antonija Guterresa, koji su svojim potpisom pristali biti jamci ispunjenja dogovora. Onog koji je Putin prekršio u rekordnom roku.

Sultanovo posredništvo

Iako su prethodnih mjeseci mnogi pokušavali postaviti se kao spona između Kijeva i Moskve, koja će pomoći okončanju rata u Ukrajini, neosporiva je činjenica da je Erdogan ostvario najbolje rezultate.

Nakon višetjednih pregovora Turska i Ujedinjeni narodi uspjeli su kreirati sporazum o izvozu žitarica iz Ukrajine, koji je simbolično potpisan u Istanbulu, u palači Dolmabahče.

Na istom mjestu je ranije održan sastanak šefova diplomacije dvije zaraćene strane – Sergeja Lavrova i Dmitra Kulebe.

Erdogan i njegova administracija nikada nisu krili da zapravo žele biti medijator koji će svijetu donijeti mir, ali i da je njihov plan da i konačni mirovni sporazum između Rusije i Ukrajine bude potpisan u Istanbulu.

Sam predsjednik Turske više puta je nudio Putinu i Volodimiru Zelenskiju, ukrajinskom predsjedniku, da se sastanu u njegovoj zemlji, uz posredništvo dužnosnika i administracije grada koji leži na dva kontinenta.

Najezda posrednika

Za mnoge je situacija u kojoj rat započinje jednog dana, a mirovni pregovori samo tri dana kasnije bila neobična. Ipak, pregovori ukrajinske i ruske delegacije počeli su 27. veljače, točno tri dana nakon što je Vladimir Putin najavio početak "specijalne vojne operacije" u Ukrajini.

Zelenskij je inzistirao da se pregovori odvijaju na neutralnom teritoriju, ističući Poljsku kao najbolju opciju. Njegov ruski kolega nije pristao na taj zahtjev, i kao lokaciju predložio susjednu Bjelorusiju.

Imajući u vidu da je Poljska trenutno najveći saveznik Ukrajine, a Bjelorusija Rusije, jasno je zašto nijedna od ovih zemalja nije neutralna, ali i zašto su lideri dviju zaraćenih zemalja na tome inzistirali.

Kada se Aleksandar Lukašenko i službeno ponudio da organizira sastanak dvije delegacije, Zelenskij je isprva odbio, ali je nakon razgovora s liderom Bjelorusije pristao poslati pregovarače.

Pored Erdogana, kao posrednici istaknuli su se izraelski premijer Naftali Benet, francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemački kancelar Olaf Scholz, ali nijedan od ovih lidera nije uspio natjerati Putina da pregovara sa Zelenskijem. Po tom pitanju, Rusija je bila jasna – prvo mirovni sporazum koji će dogovoriti delegacije, a onda sastanak dvojice predsjednika, piše N1.

Nakon susreta u Istanbulu delegacije su pregovore nastavile u online formatu, da bi oni 17. svibnja i službeno bili prekinuti.