Može li Dodik u zatvor zbog negiranja genocida? Stručnjak za međunarodno pravo: 'Apsolutno'

U tom dokumentu koji su izglasale 84 članice UN-a, između ostalog se navodi i kako je to najteže kazneno djelo pravomoćno potvrđeno u više presuda Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju te je 11. srpnja proglašen Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici 1995. godine. Rezolucijom se bezrezervno osuđuje i svako poricanje srebreničkog genocida kao povijesnog događaja, kao i sve radnje koje veličaju one koji su pred međunarodnim sudovima osuđeni za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid, uključujući i odgovorne za Srebrenicu. 

O tome što u praksi znači osuda negiranja genocida i može li primjerice, tužiteljstvo BiH pokrenuti kazneni postupak protiv predsjednika RS-a, koji je samo u svom posljednjem ispadu na Vučićevoj Tv Happy izjavio da 11. srpnja u toj zaštićenoj BiH enklavi nitko nije poginuo, uz još niz uvreda na račun žrtava, razgovarali smo s profesorom međunarodnog kaznenog prava i dekanom Pravnog fakulteta na Sveučilištu 'VITEZ', prof. dr. sc. Goranom Šimićem.

"Apsolutno je moguće pokrenuti postupak. U Kaznenom zakonu Bosne i Hercegovine imamo kazneno djelo negiranja genocida i veličanje onih koji su ga počinili, za koje je zapriječena kazna do pet godina zatvora. U skladu s tim zakonom, tužiteljstvo Bosne i Hercegovine u svakom trenu može pokrenuti proceduru. Činjenica da to do sada nisu napravili, nije uzrokovana time da netko nije ostvario obilježja tog kaznenog djela, nego općim stanjem u društvu", kazao je Šimić za Direktno te dodao kako je mišljenja da se ta djela čine svakodnevno.

FOTO: Privatni arhiv

Vlast ne želi pravosuđe oslobođeno političkog pritiska

"U javnom prostoru imamo poznate osobe koje u dnevnopolitičke svrhe glorificiraju razne zločine ili djela, odnosno osporavaju te zločine. Najčešći oblik negiranja ne odnosi se na poricanje samih zločina, nego na negiranje kvalifikacije djela: priznat će, naime, da je počinjen zločin, ali ne genocid", objasnio je ovaj profesor međunarodnog prava iza kojeg je niz znanstvenih istraživanja i publikacija na tu i slične teme.

Goran Šimić upozorava i kako je pravosuđe neodvojivo od tkiva društva. "Da bi pravosuđe radilo kvalitetno, mora biti oslobođeno političkog pritiska. No, suštinski, oni koji vladaju to ne žele, jer se boje da bi tužitelji sutra mogli zakucati na njihova vrata. Nama je pojam neovisnog pravosuđa apsolutno stran. S druge strane, čini se da ni građani nemaju dovoljno civilizacijske, kao ni društveno-političke kulture", objasnio je Šimić te dodao kako su stanovnici navikli živjeti u državi u kojoj vladaju kumske veze.

U procesu transformacije državnog aparata i pravosudnog sustava u BiH, Šimić ne negira i ulogu međunarodne zajednice, ali ističe kako bi njezini predstavnici trebali implementirati standarde. "Svaljivati krivnju na strance je zatvaranje očiju pred nastojanjem da se društvo, odnosno sustav države učini boljim.

FOTO: TANJUG/Vladimir Šporčić

Breme rata razorilo je društvene vrijednosti

Činjenica da mi to ne radimo govori o nama samima, a to je da smo u zadnjih nekoliko stotina godina naprosto navikli živjeti tako", zaključuje. Profesor Šimić naglašava i kako su na prostorima BiH građani više od nekoliko stoljeća živjeli u jednopartijskim ili totalitarnim sustavima, a na svakom koraku evidentno je i breme rata, tijekom kojeg su uništene sve društvene vrijednosti. 

"Zamislite da primjerice predsjednik Njemačke kaže da mrzi Nijemce i da bi htio da se pola zemlje odcijepi", slikovit je Šimić, uz napomenu kako je na poziciji društveno-političke moći u BiH dužnosnik koji javno formira komisiju o razdruživanju od te države. "U takvim okolnostima čudo je što država BiH uopće funkcionira, a kamoli da napreduje i izgrađuje se kao društvo", zaključuje naš sugovornik.

FOTO: HINA/FENA/Amer Kajmović

Rezolucija o Srebrenici važna je za sve žrtve

Šimić upozorava i da 'pola političkih igrača aktivno radi na rušenju BiH'. "U Vladi BiH sjede ljudi koji zastupaju žrtve i koji su potajno pripremali Rezoluciju i oni koji zastupaju one koji su počinili genocid", primjećuje. Za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici koja je izglasana na Općoj skupštinu UN-a drži da nije samo deklaratorna, ističe kako je ona važna ne samo za žrtve genocida u Srebrenici, nego i za sve druge žrtve, u prvom redu jer pokazuje da na međunarodnoj razini možemo unaprijediti svoj vlastiti odnos prema tim strašnim događajima.

Pročitajte tekst rezolucije UN-a o genocidu u Srebrenici: Sad je jasno zašto je Vučić podivljao

Ona je i konstitutivnog sadržaja, naglašava ovaj profesor međunarodnog prava. "Rezolucija je puno više, ali je stvar u tome da na svjetskoj sceni vođe ne idu za univerzalnom pravdom, nego se vode vlastitim interesima". Za izgradnju boljeg društva, odnosno države čije su institucije utemeljene na demokratskim standardima, ipak će trebati proći još neko duže vrijeme, zaključuje naš sugovornik.