Monstrum se godinama skrivao u srcu Beograda: Hrvati i Bošnjaci ovaj dan neće zaboraviti

Ratni vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić (80) uhićen je u Beogradu prije 17 godina, nakon čega je osuđen zbog počinjenih ratnih zločina te sada kaznu doživotnog zatvora izdržava u zatvoru strogog režima na britanskom otoku Wight. Za njim se tragalo još od 1996. godine, kada je bio prisiljen povući se iz političkog života i otići u svojevrsnu ilegalu. Uhićen je 21. srpnja 2008. godine, u situaciji nalik na jeftine špijunske filmove – u autobusu usred glavnog grada Srbije, gdje se skrivao pod lažnim identitetom Dragana Dabića, samozvanog iscjelitelja i terapeuta.

Tada je javnost bila šokirana fotografijama na kojima je Karadžić bio potpuno neprepoznatljiv – s naočalama, zarastao u sijedu bradu i dugu kosu. Ubrzo su procurili brojni bizarni detalji koji su otkrili da je Karadžić godinama živio u Beogradu, gdje se družio s ljudima kojima je nudio različite iscjeliteljske tretmane, pisao za časopis "Zdrav život", pa čak bio i redoviti gost u kvartovskoj kavani znakovita imena "Luda kuća". Istražni sudac Posebnog suda za ratne zločine u Beogradu Milan Dilparić odmah nakon Karadžićeva privođenja i potvrde njegova identiteta donio je odluku o njegovu izručenju Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju (ICTY). U pritvoru u Den Haagu našao se 30. srpnja, gdje je ostao do izricanja pravomoćne presude.

#OnThisDay in 2008, Radovan Karadzic was arrested in Serbia after 12 years on the run from charges of genocide. For the first two years, he lived openly in the village of Pale outside Sarajevo. He then hid disguised as a doctor of alternative medicine. pic.twitter.com/ts6qhcTvtt

— Remembering Srebrenica (@SrebrenicaUK) July 21, 2021

Prvo 40 godina pa doživotna

ICTY je prvu optužnicu za ratne zločine protiv Karadžića podignuo u srpnju 1995. godine, a zajedno s njim optuženi su i vojni zapovjednik vojske bosanskih Srba Ratko Mladić te vođa pobunjenih Srba u Hrvatskoj Milan Martić. Nakon pada Srebrenice, optužnica protiv Karadžića i Mladića proširena je u studenome 1995. zbog kaznenog djela genocida nad Bošnjacima.

U srpnju 1996. godine ICTY je izdao međunarodnu tjeralicu za Karadžićem i Mladićem. Pokazalo se da su obojica našli utočište u Srbiji, iako su tamošnje vlasti godinama nijekale mogućnost da se dvojica najtraženijih ratnih zločinaca nalaze na njihovu teritoriju. U prvostupanjskom postupku 2016. godine Karadžić je proglašen krivim za ratne zločine i genocid te osuđen na 40 godina zatvora, a nakon žalbe tužiteljstva, kazna mu je 2019. godine preinačena u doživotni zatvor. Optužnica iz 2019. godine protiv Karadžića, koji je optužen za najteže zločine počinjene na europskom tlu nakon Drugog svjetskog rata, tereti ga po ukupno 11 točaka – dvije za genocid, pet za zločine protiv čovječnosti i četiri za kršenje zakona i običaja ratovanja, koje su počinile srpske snage tijekom rata u BiH. Zbog toga je u prvostupanjskom postupku 24. ožujka 2016. godine osuđen na 40 godina zatvora.

Raspravno vijeće Haaškog suda (ICTY) proglasilo je Karadžića krivim za genocid počinjen na području Srebrenice 1995. godine, kao i za progon Hrvata i Bošnjaka diljem BiH, uključujući istrebljenje, ubojstva, deportacije i druga nečovječna djela (prisilno premještanje), te za teroriziranje stanovnika Sarajeva dugotrajnim granatiranjem i snajperskim napadima tijekom višegodišnje opsade glavnog grada BiH, kao i za uzimanje pripadnika tadašnjeg UNPROFOR-a za taoce.

On This Day: War Criminal Radovan Karadžić Arrested After 13 Years on the Run https://t.co/adOk1nm6BS via @SarajevoTimes

— The Sarajevo Times (@SarajevoTimes) July 21, 2025

Radio kao psihijatar

Radovan Karadžić rođen je u selu Petnjica, općina Šavnik u Crnoj Gori. Prema nekim izvorima, na istom je mjestu rođen i otac Vuka Karadžića. Osnovnu školu završio je u Nikšiću, a potom se s 15 godina preselio u Sarajevo, gdje je završio srednju medicinsku školu i potom studij medicine, da bi na kraju specijalizirao psihijatriju (na kojoj je i doktorirao). Dio školovanja obavio je u SAD-u, a u sarajevskoj bolnici na Koševu liječio je pacijente od depresije. Godine 1987. završio je u pritvoru pod optužbom da je pronevjerio novac za izgradnju vikendice na Palama. U pritvoru je proveo 11 mjeseci, ali je kasnije pušten.

Radovan Karadžić jedan je od najspektakularnijih njihovih ulova: Ipak, ovaj sustav nije imun na optužbe

Nakon toga se počeo baviti politikom. Nakon proglašenja neovisnosti Bosne i Hercegovine, Karadžić je postao prvi predsjednik bosanskih Srba, s upravom smještenom na Palama, i to 13. svibnja 1992. godine ili otprilike tog datuma. Po preuzimanju te dužnosti, imao je teorijska ovlaštenja nad zapovjedništvom vojske bosanskih Srba, uključujući pravo imenovanja, unapređivanja i smjenjivanja vojnih časnika.