Mogu li hipersonične rakete odlučiti rat u Ukrajini? Evo što kažu stručnjaci

Već dvaput korišten u ratu u Ukrajini

Prema podacima iz Moskve, "Bodež" je već dva puta upotrijebljen u ratu u Ukrajini: nakon što je u subotu (19. ožujka) uništio jedno skladište raketa ukrajinske vojske, druga raketa je u nedjelju pogodila jedno skladište goriva na jugu zemlje. Sada se vojni analitičari pitaju nije li ova hipersonična raketa prevaga koja će ruskoj strani donijeti pobjedu.

▫️Destruction of a weapons depot of the Armed Forces of Ukraine by high-precision missile weapons strike. We can see the exact hit of an underground hangar with weapons and ammunition. pic.twitter.com/sKTF46Tdb0

— Минобороны России (@mod_russia) March 19, 2022

No što je zapravo "Bodež"? Radi se o oko osam metara dugačkoj raketi zrak-zemlja promjera jednog metra koja, prema navodima Moskve, postiže brzinu od 10 maha, što znači oko 12.350 kilometara na sat. Pritom ova raketa može nositi do 480 kilograma konvencionalnog eksploziva ili nuklearne glave. Zapadni izvori sumnjaju da ruska raketa može postići ovakvu brzinu i govore o "najviše" pet maha. Za usporedbu: raketa tipa Tomahawk se kreće brzinom od oko 900 kilometara na sat, piše Deutsche Welle.

Neuhvatljiv za zapadne proturaketne sustave

Ono što obranu od "Bodeža" čini gotovo nemogućom je činjenica da se on ispaljuje na velikoj visini s borbenog zrakoplova Mig-35. Vlastiti raketni pogon uključuje tek na sigurnoj udaljenosti od zrakoplova s kojeg je ispaljen. Prvobitno je ova raketa dometa oko 2000 kilometara zamišljena za uništavanje vojne infrastrukture poput američkih vojnih aerodroma u Europi, ali i nosača aviona. Ruski predsjednik Vladimir Putin je još 2018. prilikom predstavljanja ove rakete rekao kako je ona zbog svoje brzine „neuhvatljiva" za zapadne proturaketne sustave.

U članicama NATO-a "Bodež" zaista izaziva zabrinutost. "Hipersonične rakete zbog svoje brzine i mogućnosti upravljanja mogu proći kroz sve raketne sustave i drastično smanjuju mogućnost reakcije", stoji u jednom izvješću s Minhenske sigurnosne konferencije 2019. U međuvremenu i ostali vojni čimbenici rade na hipersoničnim raketama, kako SAD, tako i Kina. Prije svega se u zemljama NATO-a radi na sustavima za obranu od ovih raketa.

Prekretnica u Ukrajini

Američki ministar obrane Lloyd Austin ne smatra da će upotreba hipersoničnih raketa uvelike promijeniti tijek rata u Ukrajini. Slično procjenjuje i NATO u Bruxellesu. Ovdje se smatra kako je ruska prevlast u zraku i bez "Bodeža" više nego uvjerljiva.

No promatračima je upotreba ovog oružja zabrinjavajući dokaz da je predsjednik Putin spreman posegnuti za cjelokupnim arsenalom kako bi Ukrajinu natjerao na kapitulaciju.