MJESTO GDJE POTRESI NE STAJU Zagrebačka obitelj na Islandu proživjela 18.000 potresa u tjedan dana, a sada se pripremaju za erupciju

"U sedam dana proživjeli smo, ni manje ni više, nego 18.000 potresa. Budimo se i idemo spavati s potresom. Podrhtavanja na Islandu nisu toliko neuobičajena, ali ovaj put tutnjavi pod zemljom nema kraja! Srećom, nismo ih izbrojali baš toliko. Većinu nismo osjetili, ali desetak potresa na dan te ipak izbaci iz takta. Srce zatrese svaki put kada drmne. Ove manje od tri stupnja po Richteru više ne doživljavamo, ali ovaj prvi od 5,6 bio je dosta zastrašujuć", ispričao je za Jutarnji list Zagrepčanin Stjepan Matijević (46), turistički djelatnik koji već treću godinu s obitelji živi u islandskom Reykjaviku.  

Bio je ovo prilično stresan tjedan, čak i za Island, vulkanski otok naviknut na povremena podrhtavanja. Najveći potres na Islandu, jačine 5,6 po Richteru, dogodio se ujutro 24. veljače. Bio je najglasniji u roju koji i dalje zvecka nad glavama stanovnika Reykjavíka i manjih općina oko njega, gdje živi čak dvije trećine islandskog stanovništva. 

"Prvih nekoliko potresa su nas zbilja uznemirili, ali s vremenom smo se navikli. Ali nije baš ugodno na Islandu ovih dana. Zemlja se trese 24 sata na dan. Osjećaš se malim i nemoćnim protiv prirode", dodaje Matijević. Dva veća potresa - jačine 5,0 pogodila su Island nekoliko dana kasnije. Srećom, bez velike štete. Islandska uprava za ceste i obale izvijestila je o malim pukotinama na cestama u tom području i padinama kamena na strmim padinama u blizini epicentra.

"Uvjeravaju nas da su zgrade ovdje stabilne i da mogu izdržati potrese od 7.5 stupnjeva po Richteru. To nas je umirilo. Ovdje se gradilo sa saznanjima o mogućim potresima, ovo je trusno područje. A i nije to kao u Hrvatskoj, ovdje funkcionira nadzor gradnje pa smo u tom smislu mirniji nego što bi bili kod kuće", priča Stjepan koji je u Reykjavik preselio s obitelji u potrazi za boljim životom.

Island se nalazi na granici tektonske ploče koja se neprestano razdvaja, odbijajući Sjevernu Ameriku i Euroaziju jednu od druge duž linije Srednjoatlantskog grebena. Većinu seizmičkih aktivnosti ovdje inače zabilježi samo osjetljiva znanstvena oprema. Ljudi su se navikli s time živjeti, a povremeni jači potresi neizbježni su dio života u ovoj, aktivnoj seizmičkoj regiji. Svejedno, ovolika aktivnost uznemirila je tamošnje stanovnike.

"Tješili smo se supruga Ivana i ja kako smo u protekloj godini pored svih nesreća koje su nas zadesile propustili barem zagrebački potres jer da smo doma u Zagrebu, sigurno bismo već izludjeli od svega, kao i naši prijatelji te obitelj. No, evo, sad možemo sa svojima podijeliti i to iskustvo. PTSP od potresa. Osjećaj je kao da smo kod kuće", sa smijehom komentira Matijević, koji kaže kako lokalni geofizičari i vulkanolozi kažu da su nedavni potresi vrhunac jednogodišnjeg intenzivnih trešnji te kao posljedicu očekuju erupciju vulkana.

Vulkani na jugozapadu Islanda inače, tihi su već 800 godina, ali razdoblje odmora moglo bi uskoro završiti. U srijedu je islandski meteorološki ured izmjerio više od 2500 podrhtavanja, a slijedilo ih je još 800 u prvim satima četvrtka. Geofizičari i vulkanolozi kažu kako su se seizmičke aktivnosti na otoku pojačale od prosinca 2019. U listopadu 2020., premijerka Katrin Jakobsdóttir morala je na kratko prekinuti intervju uživo jer se u zemlji osjetio potres. "Pa, ovo je Island", rekla je gospođa Jakobsdóttir, prije nego što je nastavila.

Island ima oko 30 aktivnih vulkana, ali vulkanolozi kažu da erupcija u Reykjanesu neće ugroziti naseljena područja na poluotoku. Islandski meteorološki ured potvrdio je ovih dana kako bi se vulkanske aktivnosti mogle dogoditi u blizini Fagradalsfjalla, 20 milja južno od Reykjavika, ili u blizini planine Keilir u blizini.