Miščević daje savjete Hrvatskoj u vezi Srbije i spornog poglavlja 23

"Mi smo članicama EU objasnili strategiju za procesuiranje ratnih zločina, što je jedna od važnijih stvari u pregovorima. Hrvatska zahtjeva osiguravanje sigurnog mjesta (u parlamentu Srbije) za predstavnika manjine, pokušali smo objasniti da je riječ o bilateralnom pitanju i da to ne može utjecati na pregovore", rekla je Miščević za regionalnu TV N1.

Ona je istaknula da su Beograd i Zagreb razgovarali o tome prije nego je Hrvatska dva puta bila protiv otvaranja poglavlja 23 o ljudskim pravima, rekavši da je sad sve u rukama Bruxellesa.

"Komunikacije s Hrvatskom je bilo kada smo objašnjavali rješenja, onda se stvar prenijela na Bruxelles i sada je to u rukama EU koja pokušava naći rješenje da se prevlada blokada", rekla je šefica srpskog pregovaračkog tima s EU.

Hrvatska bi, prema njezinim riječima, trebala pristupiti na drukčiji način s obzirom je riječ o početku velikog pregovaračkog procesa s EU.

"Mi moramo nastaviti raditi i mijenjati sve ono što smo predvidjeli u ovim poglavljima. Mi ne ispunjavamo bilateralne zahtjeve, mi pregovaramo s EU, ispunjavamo uvjete koji se tiču prava EU, poput suradnje s Den Haagom", kaže Miščević, podsjećajući da je procedura komplicirana jer je u pripremi za poglavlja 23 i 24 trebalo napraviti akcijske planove koji su dosta dugo pripremani.

"Kada smo ih predstavili EU, 27 država je reklo - to je to. Već jedno duže vrijeme Hrvatska je ta koja ne daje zeleno svijetlo, posebno za poglavlje 23, uvodeći neka nova pitanja koja nisu bila postavljena za nas", objašnjava Tanja Miščević za TV N1.

Nizozemska, koja predsjeda EU do kraja lipnja, želi da se prije isteka njezina mandata postigne suglasnost i otvore poglavlja 23 i 24 u pregovorima sa Srbijom, a to stajalište podupiru i Francuska i Njemačka, tvrdeći da je Srbija ispunila sve postavljene uvjete.

Početkom svibnja sve članice EU, osim Hrvatske, bile su suglasne da se otvori poglavlje 23 u pristupnim pregovorima sa Srbijom.

Službeni Zagreb inzistira da se Srbija odrekne načela univerzalne jurisdikcije za procesuiranje ratnih zločina, zahtijeva bolju suradnju s Haškim tribunalom, te osiguranje većih prava za hrvatsku manjinu i zastupnička mjesta u parlamentu Srbije.