Ministri odlučuju o kandidatskom statusu BiH, može li doći do novog geopolitičkog poretka?

Pozitivna odluka - koja zahtijeva jednoglasnost - čini se mogućom, kažu diplomatski izvori, tjedan dana nakon summita u Tirani na kojem je EU "ponovno potvrdila svoju predanost" izgledima za integraciju zapadnog Balkana u blok.

Dio članica snažno podržava da Bosna i Hercegovina dobije kandidatski status, među kojima je i Hrvatska, dok dio njih smatra da ta zemlja nije ispunila potrebne uvjete za to.

Zeleno svjetlo ministara u utorak potom bi trebali podržati čelnici dvadesetsedmorice na summitu EU-a u četvrtak.

Europska komisija je u listopadu preporučila državama članicama da dodijele kandidatski status toj zemlji od 3,5 milijuna stanovnika pogođenoj siromaštvom i političkom nestabilnošću, suočenoj s prijetnjama secesionizma.

Visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku Josep Borrell naglasio je potrebu "ubrizgavanja pozitivnog zamaha", ističući da je rat u Ukrajini dao "novo geopolitičko značenje" proširenju, koje predstavlja "dugoročno ulaganje u mir, prosperitet i stabilnost za naš kontinent".

Europski povjerenik za proširenje Oliver Varhelyi pozvao je bosanskohercegovačke čelnike "da maksimalno iskoriste ovu povijesnu priliku i brzo provedu mjere navedene u (preporuci)" Komisije.

Ona je odredila 14 reformskih prioriteta koji ostaju "ključevi za otvaranje pristupnih pregovora".

Priznavanje statusa kandidata tek je početak dugog procesa.

Sljedeći korak, koji također zahtijeva jednoglasnost dvadesetsedmorice, je otvaranje službenih pregovora o pristupanju, za što je potrebno vrijeme jer zemlje kandidatkinje moraju ugraditi veliki broj europskih zakonodavnih akata u svoje nacionalno pravo.

Sedam zemalja već su službeni kandidati za članstvo u EU: Turska (1999., sada zamrznut proces), Sjeverna Makedonija (2005.), Crna Gora (2010.), Srbija (2012.), Albanija (2014.), Ukrajina i Moldavija (2022.). I Kosovo je najavilo svoju namjeru podnijeti zahtjev za članstvo.