Ministar Darmanović: Vulin je bio u privatnom posjetu Crnoj Gori, zato nije dobio dozvolu za ulazak u vojnim uniformama

"Delegaciji je dozvoljeno da uđe u Crnu Goru u posjet koja nije državni. Nismo pravili problem za jedan posjet o čijim motivima je najbolje da sami procijenite", rekao je Darmanović.

Također, kako je rekao, grob bivšeg ministra Savezne Republike Jugoslavije Pavla Bulatovića, na čiji spomenik je Vulin došao da u Crnu Goru položiti vijenac, nije na listi spomenika značajnih za crnogorsku državu.

"Ministarstvo kulture Crne Gore propisalo je način na koji se koriste vojne uniforme. One se koriste samo prilikom posjeta spomenicima od državnog značaja, a grob nekadašnjeg ministra obrane Savezne Republike Jugoslavije, Pavla Bulatovića, nije spomenik od državnog značaja, odnosno nije upisan na tu listu. Samim tim korištenje vojne uniforme nije opcija koja se razmatra i to je jasno priopćeno”, rekao je novinarima crnogorski šef diplomacije.

Ministar obrane Srbije Vulin je predvodio izaslanstvo Vlade i Vojske Srbije, koje je u Rovcima kod Kolašina u Crnoj Gori odalo počast i položilo vijenac na spomenik Pavlu Bulatoviću, nekadašnjem ministru obrane SR Jugoslavije koji je ubijen prije 20 godina u atentatu u Beogradu.

On je potvrdio da crnogorske vlasti nisu dopustile vojnom izaslanstvu koje je predvodio u vojnim odorama prisustvuje skupu na sjeveru Crne Gore, uspoređujući tu odluku Podgorice sa zabranom hrvatskih vlasti izaslanstvu Ministarstva obrane i Vojske Srbije da u vojnim odorama, mimo uobičajenih procedura, u rujnu 2019. nazoče obilježavanju Dana jasenovačkih novomučenika u manastiru svetog Jovana krstitelja u Jasenovcu.

"Sve što se dogodi u Hrvatskoj, prije ili kasnije se dogodi i u Crnoj Gori. Tako su i u Hrvatskoj zabranjivali našim kadetima da dođu u odorama, da odaju počast jasenovačkim žrtvama, a evo dočekali smo da je i u Crnoj Gori srpska odora, izgleda, prijetnja", ocijenio je Vulin.

Odnosi Beograda i Podgorice zaoštreni su nakon što je Crna Gora u posljednjim danima 2019. usvojila zakon o slobodi vjeroispovijesti, kojim se regulira i pitanje vlasništva nad imovinom vjerskih zajednica, što je u znatnoj mjeri ugrozilo imovinu Srpske pravoslavne crkve u toj zemlji.

SPC taj zakon vidi kao paravan za otimanje njene imovine u Crnoj Gori, a taj stav podržava i vlast u Srbiji čiji su dužnosnici nekoliko puta pozivali crnogorsku vladu da povuče taj zakon. Također, tijekom prosvjeda ispred veleposlanstva Crne Gore u Beogradu, prosvjednici su dva puta pokušali zapaliti crnogorsku zastavu.