OPĆA SKUPŠTINA UN-A

Milanović: Pandemija Covida-19 povijesni je test za naš naraštaj koji će oblikovati buduće generacije

Autor

ts/h

Pandemija Covida-19 povijesni je ispit za našu generaciju i način na koji ćemo odgovoriti uvelike će oblikovati buduće generacije, a Hrvatska će kao članica ECOSOC-a od 2022. do 2024. raditi na jačanju globalne zdravstvene sigurnosti, rekao je u utorak hrvatski predsjednik na Općoj skupštini UN-a.

22.09.2021. u 07:32
Ispiši članak

Predsjednik Zoran Milanović u svom je govoru na 76. zasjedanju Opće skupštine UN-a pozvao na jačanje multilateralizma i međunarodnog poretka temeljenog na pravima u kojima središnju ulogu imaju Ujedinjeni narodi te istaknuo hrvatsku predanost miru i stabilnost u jugoistočnoj Europi koju želi vidjeti u EU.

Nabrajajući niz izazova s kojima se današnji svijet susreće od sukoba i ratova, klimatskih promjena praćenih ekstremnim vremenskim nepogodama, migracijama, Milanović je naglasio da nasilje, siromaštvo, glad ponovno rastu i postpandemijski oporavak bit će još teži u svijetu nejednakog rasta i razvoja.

Izazov su i populističke i dezinformacijske kampanje, koje "besramno ili zlonamjerno zanemaruju činjenice".

"Odgovornost nas, svjetskih čelnika, jest izravno boriti se protiv ovih lažnih narativa kako bi se povratilo povjerenje ljudi i kako bi im se dala nada", rekao je.

"Pandemija Covida-19 povijesni je test za naš naraštaj. Način na koji danas odgovorimo, pojedinačno i kolektivno, uvelike će oblikovati svijet naraštaja koji dolaze", rekao je.

Hrvatska će kao članica ECOSOC-a od 2022. do 2024. godine, raditi na jačanju globalne zdravstvene sigurnosti, rekao je.

U tom cilju radit će u duhu globalne solidarnosti, partnerstva, na dostupnosti sigurnog i učinkovitog cjepiva i liječenja za sve, bez diskriminacije. 

"Čvrsto smo predani pružanju podrške radu ECOSOC-a kao ključne UN-ove platforme za provedbu Programa Ujedinjenih naroda o održivom razvoju do 2030. godine, što će otvoriti naš put prema oporavku", rekao je.

Osvrnuo se i na konferenciju o klimi koja će se za nešto više od mjesec dana održati u Glasgowu na kojoj bi trebao sudjelovati i papa Franjo. 

Nužne promjene u našem životu kako bismo zaštili planet "sigurno neće biti lake", rekao je Milanović.

"Ipak, uvjeren sam da će prijelaz u zelene i održive tehnologije ići ruku pod ruku sa gospodarskim rastom", rekao je Milanović i nabrojao strategije koje Hrvatska provodi u tom cilju. 

Regija jugoistočne Europe 

U dijelu posvećenom jugoistočnoj Europi Milanović je istaknuo da je Hrvatska predana stabilnosti, funkcionalnosti i prosperitetu zapadnog Balkana i zato je jedan od najsnažnijih zagovornika proširenja EU na to područje. 

Za to je potrebna demokratska preobrazba, ali lideri moraju smanjiti napetosti, prevladati razlike u stajalištima i pronaći načine za gradnju trajnog partnerstva, rekao je Milanović.

Bosna i Hercegovina je "temeljni kamen za mir i sigurnost u široj regiji", no situacija u toj Hrvatskoj susjednoj zemlji puna je izazova i kompleksna.

"Željeli bismo vidjeti Bosnu i Hercegovinu kao zemlju mira, stabilnosti i blagostanja koja čvrsto napreduje na putu prema članstvu u EU; zemlju u kojoj su u potpunosti zajamčeni ravnopravnost njezina tri konstitutivna naroda i prava svih njezinih građana."

"Nejednakost njezinih konstitutivnih naroda predugo je neriješena", naglasio je Milanović.

Zauzeo se za izborne reforme koje bi trebale omogućiti svakom konstitutivnom narodu (Bošnjacima, Srbima i Hrvatima) da biraju svoje predstavnike na svim odgovarajućim političkim razinama.

"Hrvati Bosne i Hercegovine nisu bili u mogućnosti iskoristiti ovo pravo. Nije stoga čudno što se osjećaju marginalizirani i obespravljeni. To se mora promijeniti", poručio je.

Hrvatska još traga za 1.858 vlastitih građana nestalih u Domovinskom ratu od 1991.-1995., rekao je.

Zato "pozivamo druge susjedne države na suradnju u dobroj vjeri i na poštivanje njihovih deklariranih obveza i međunarodnih ugovora", rekao je

Milanović je svoj govor zaokružio lekcijama koje svijet treba povući iz Afganistana u kojem je i Hrvatska sudjelovala kao dio mirovnih snaga i kazao da je teško ne biti obeshrabren povratkom talibana na vlast nakon 20 godina. 

Hrvatska je ponosna što je pridonijela u 19 mirovnih misija UN -a, kazao je nadalje.

Hrvatska je predana miru na Bliskom istoku, neširenju nuklearnog oružja, promicanju prava žena i djece, ukidanju smrtne kazne, zaštiti manjina, promicanju ‘evidentiranja žrtava’ i međunarodnom poretku temeljenom na pravilima i poštivanju međunarodnog prava, jer su to "dva ključna sastojka mirnog suživota i suradnje među državama".

Zauzeo se za reformu UN-ova Vijeća sigurnosti te kazao da Hrvatska podržava ulogu Međunarodnog kaznenog suda i poziva države članice koje tek trebaju ratificirati Rimski statut da to učine.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.