Meron: Presuda Radovanu Karadžiću do proljeća 2019. godine

Meron je rekao kako se konačna presuda po Karadžićevoj žalbi na prvostupanjsku presudu, kojom je zbog ratnih zločina osuđen na 40 godina zatvora, može očekivati u prvom tromjesečju 2019. godine, dok se u slučaju Mladića, koji je prvostupanjski osuđen na doživotni zatvor, okončanje žalbenog postupka može očekivati do kraja 2020. Istodobno je istaknuo kako su u sastavu oba vijeća, bez obzira na promjene u sastavu, potpuno kompetentni suci koji su u stanju donijeti kvalitetne presude.

"Želim biti jasan: ne smatram da sam i najmanje pristran prema bilo kome, presuđujem na temelju zakona i dokaza i nemam predrasuda prema bilo kome", kazao je Meron komentirajući odluku suca Jean Claudea Antonettija da ga se na temelju zahtjeva obrane udalji iz vijeća koje sudi Mladiću, nakon čega se Meron sam povukao i iz vijeća koje sudi Karadžiću. 

Odlučno je odbacio komentare po kojima su se neke od presuda izrečenih u Den Haagu donesene pod političkim pritiscima, istaknuvši kako osobno nikada ne bi popustio pod takvim pritiscima. 

Meron je ovo kazao tijekom oproštajnog posjeta Bosni i Hercegovini, gdje je boravio u sklopu turneje po državama regije prije nego što u siječnju iduće godine napusti dužnost predsjednika MICT-a, koju bi tada trebao preuzeti Carmel Agius.

U Sarajevu se sastao s predsjedateljem Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem a nakon toga je pred pravosudnim dužnosnicima, odvjetnicima i članovima udruga koje okupljaju žrtve rata i članove obitelji ubijenih i nestalih održao predavanje pod naslovom "MICT kao novi model međunarodnog kaznenog suda".

Meron je sudac Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) postao još 2001. i tamo je djelovao sve do njegova zatvaranja 2017., uključujući dva mandata predsjednika, a potom je nastavio biti sudac u nasljednom mehanizmu odnosno MICT-u.

Tijekom predavanja je kazao je kako je MICT preuzeo najbolju praksu ICTY-a kao i Međunarodnog suda za Ruandu koji je rad okončao 2015. godine.

"Od početka je bilo jasno da ta dva suda ne mogu tek tako zatvoriti svoja vrata", kazao je Meron pojašnjavajući kako je riječ o nizu rezidualnih funkcija uključujući zaštitu i potporu svjedocima, nadzor nad provedbama kazne u državama koje su sa UN-om potpisale odgovarajuće sporazume, što se trenutačno odnosi na 48 osoba, potporu nacionalnim pravosuđima u državama na području bivše Jugoslavije te u Ruandi, kao i dostupnost arhiva.

Uz to je trajnom zadaćom ostalo lociranje preostalih bjegunaca od pravde i njihovo procesuiranje i vođenje postupaka protiv optuženih za nepoštivanje međunarodnih sudova, podsjetio je američki sudac dodajući kako je sada važno da i nacionalna pravosuđa obave svoje zadaće na primjereni način.

"Međunarodni mehanizmi ne mogu imati kapacitete suditi svim počiniteljima i ja pozivam sve da se učini što je nužno kako bi se dao zamah kaznenom progonu u BiH kao i u Hrvatskoj i Srbiji. Nitko ne bi smio izmaći kazni za teške zločine koje su počinili", kazao je Meron istaknuvši kako su za to potrebni sposobni i energični državni tužitelji.

Pojašnjavajući specifičnosti djelovanja MICT-a kazao je kako je težište njegova rada na učinkovitosti pa on ima 25 ad hoc sudaca koji djeluju iz svojih država, a ne stalno zaposlene po modelu Međunarodnog suda pravde (ICJ), a u manje kompliciranim slučajevima manji je i broj članova sudskih vijeća, primjerice tri umjesto pet, kako je to bio slučaj i ICTY-u.

Temeljno načelo rada MICT-a, kako je istaknuo Meron, uvijek je poštivanje kontinuiteta uz razumijevanje ranije prakse međunarodnih sudova za bivšu Jugoslaviju i Ruandu.

Nakon Sarajeva Meron putuje u Zagreb, gdje će se susresti s hrvatskim dužnosnicima.