Međunarodni stručnjaci na susret Putina i Trumpa gledaju kao pobjedu ruskog predsjednika

U ponedjeljak se u Helsinkiju održava prvi bilateralni sastanak američkog predsjednika Trumpa i predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina.  

Aunesluoma je voditelj istraživanja u Centru za europske studije na helsinškom sveučilištu i zamjenik dekana na Fakultetu društvenih znanosti.

Stručnjak je za vanjsku i sigurnosnu politiku, političku povijest, američko-europske odnose i Hladni rat.

"Ako Trump nastavi sa svojom politikom, on će osobnim otvaranjem prema Putinu nastaviti nanositi štetu transatlantskom savezništvu. Sada je krajnje vrijeme za Trumpa da odustane od takve politike, ali ne čini se vjerojatnim da će se to dogoditi", naglasio je u razgovoru finski stručnjak.

Kazao je također kako nije poznato u dovoljnoj mjeri što ovaj sastanak znači za Sjedinjene Države i Trumpa.

"Ali Putin je već pobijedio jer dolazi do sastanka koji je on želio i kada se vrati u zemlju može pokazati svom narodu da je postigao pobjedu", rekao je Aunesluoma, potvrdno odgovorivši na pitanje može li ovaj sastanak predstavljati prekretnicu u mijenjanju postojećeg svjetskog poretka.

"Ovo je neobičan sastanak i ne znamo što možemo očekivati. Jedna od svrha ovoga sastanka, posebice s Trumpove strane, jest stvoriti nesigurnost što je dio Trumpove pregovaračke taktike, ali i dio njegove politike jer on vjeruje da je sadašnji sustav,  način na koji je svijet ustrojen, naročito u američko-ruskim odnosima, došao u slijepu ulicu. Stoga Trump sada želi nekako  počistiti stol i zato je vrlo neodređen, sam sebi proturječi,  jedan dan kritizira NATO, drugi dan govori da je neophodan. Zato je nesigurno što trebamo očekivati a nesigurnost ćemo vjerojatno imati i nakon sastanka", kaže Aunesluoma.

"Trump je u prvoj godini mandata uvijek radio isto, oštro govorio o NATO-u, nikada nije kritizirao Putina, kritizirao je saveznike, a protivnike ne toliko. Ljudi su mislili, tijekom prvih godinu i pol njegova mandata u Bijeloj kući, da je strukturni kontinuitet atlanskog savezništva i sustava NATO-a toliko jak da mu čak ni Trump i njegova politika nepredvidivosti ne mogu nanijeti štetu. Sada vidimo da to ima negativan utjecaj,  da Trump, nastavljajući sa svojom dosadašnjom politikom, nanosi štetu zapadnom savezu i to na više fronti, u odnosima s pojedinim zemljama poput Njemačke, Velike Britanije, zatim trgovinskom politikom i svojom retorikom", dodaje Aunesluoma.

S druge strane, kaže Aunesluoma, još uvijek postoji kontinuitet u obrambenoj sferi, Sjedinjene Države su i dalje snažno nazočne u Europi na vojnom planu kroz NATO i izravno. "Ali, načinom na koji govori i kako postavlja svoje političke ciljeve, mislim da je Trump već nanio štetu transatlantskom savezu".

Na pitanje imaju li istočne članice EU-a razloga za zabrinutost zbog takve politike,  Aunesluoma odgovora potvrdno, ali dodaje da ne bi htio biti previše dramatičan.

"Ne bih želio biti previše alarmantan, ali sigurno je da se nakon godine i pol Trumpova boravka u Bijeloj kući, više ne možemo osloniti na Sjedinjene Države kao saveznika, kao što smo mogli prije. Na sreću, imamo druge zemlje i institucije poput NATO-a, EU-a, tijesnu suradnju između članica NATO-a, snažnu nazočnost Njemačke u vanjskoj politici EU-a", rekao je.

Dodao je da postoje i druge strukture, ali da one ne mogu nadomjestiti odsutnost konstruktivnog vodstva Sjedinjenih Država.

"Mislim da je Trump je nanio štete američkim interesima i zapadnim saveznicima i mislim da bilo koja zemlja koja se oslanja na političku i drugu pomoć SAD-a ima razloga za brigu", kaže Aunesluoma.