Na Madridskom maršu za klimu sudjelovat će aktivistica Thunberg i glumac Bardem

Uz poruku da riječi nisu dovoljne, prosvjednici u Madridu žele izvršiti dodatan pritisak na zemlje potpisnice Pariškog sporazuma o klimi da počnu djelovati protiv zagrijavanja planeta.

Isti dan za klimu će se marširati i u Santiagu gdje se trebao održati godišnji klimatski samit UN-a (COP25), ali je Čile, suočen s nasilnim prosvjedima, u studenome otkazao domaćinstvo. 

Prosvjed pod sloganom "suočen s klimatskom krizom, svijet se probudio", marš u Madridu počinje u 18 sati kod kolodvora Atocha.

Thunberg, koja je 2018. na globalnoj razini pokrenula školske štrajkove za klimu, stigla je u Madrid noćnim vlakom te će uoči najavljene manifestacije prvo održati konferenciju za novinare. Ta 16-godišnjakinja sudjelovala je na klimatskom samitu UN-a u New Yorku gdje je stigla jedrilicom, a u Europu se vratila katamaranom kako bi izbjegla korištenje zrakoplova.

Glasnogovornik manifestacije Pablo Chamorro očekuje da će odaziv biti golem.

"Znamo da će biti golem, očekujemo stotine tisuća ljudi", kazao je Chamorro.

"Godina 2019. je bez svake sumnje godina klimatskog buđenja", ocjenjuje Chamorro, aludirajući na masovne štrajkove mladih za klimu i rađanje pokreta građanskog neposluha "Extinction Rebellion".

Za Estefaniju Gonzales, čileansku aktivisticu i glasnogovornicu Civilnog društva za klimatsku akciju (SCAC), "riječi više nisu dovoljno, treba prijeći na konkretna djela".

"Društvena kriza koju proživljavamo na planetu je direktno povezana s krizom okoliša", ocijenila je Gonzales.

Nakon današnjeg marša, pobornici zaštite okoliša organiziraju društveni samit za klimu koji počinje u subotu i trajat će do 13. prosinca, posljednjeg dana COP25.

Oko 200 potpisnica Pariškog sporazuma koje su se obvezale ograničiti zagrijavanje planeta za najviše 2 stupnja Celzija, ili čak 1,5 stupnjeva Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje, od ponedjeljka pokušavaju u Madridu utvrditi još ambicioznije ciljeve.

Planet je sada topliji za otprilike jedan Celzijev stupanj u odnosu na predindustrijsko doba. Međutim, ako temperatura nastavi rasti sadašnjim tempom, zbog emisija plinova s učinkom staklenika, prag od 1,5 stupnjeva, zacrtan Pariškim sporazumom, bio bi postignut između 2030. i 2052. godine, kažu UN-ovi stručnjaci za klimu.

Svakih pola Celzijevog stupnja više povećava intenzitet i/ili učestalost meteoroloških katastrofa kao što su toplinski val, oluje, suše, poplave, a ako i bude ispoštovan minimalni cilj Pariškog sporazuma globalnog rasta temperature za najviše +2°C, cikloni, uragani ili tajfuni postati će snažniji i cikloni će harati u kategorijama 4 i 5. 

Prema UN-ovu izvješću, emisije CO2 prosječno su rasle za 1,5 posto na godinu u posljednjih deset godina i nema nikakvih nagovještaja usporavanja.