NA DANAŠNJI DAN

KRVAVO UGUŠENO PRAŠKO PROLJEĆE Sovjeti tenkovima krenuli na goloruki narod

Autor

mo

Prije 51 godinu 'Imperija zla', Sovjetski savez, nasilno je sa svojim saveznicima iz Varšavskog pakta (izuzev Rumunjske) okupirao Čehoslovačku. Uloga ostalih vojski bila je više u poticanju vojne intervencije i pojačavanju propagande. Bila je to reakcija na liberalizaciju komunističkog režima Čehoslovačkoj te promjena koje je htio unijeti čehoslovački lider Aleksandar Dubček. 

21.08.2019. u 18:49
Ispiši članak

Dubčekove predložene političke i gospodarske reforme koje je on nazivao 'socijalizmom s ljudskim licem', iako nisu odbacivale komunistički režim kao što je to bio slučaju Mađarskoj 1956. godine značile su veliko proširenje osobnih i građanskih sloboda te su imale su široku podršku društva. Reforme su predviđale odvajanje Komunističke partije od izvršne vlasti, političku jednakost za sve stranke uključene u Narodni front koji je vladao Čehoslovačkom pod jakom dominacijom Komunističke partije, jednakost između Čeha i Slovaka, federaciju, dekriminalizaciju malih privatnih biznisa i ukidanje cenzure i olakšavanje slobode udruživanja.

Nakon što Dubčeka nisu uspjeli, zbog njegove popularnosti smijeniti, KGB i sovjetski vođe ocijenili su kako su njegove reforme "cionistički, revizionistički i kontrarevolucionarni elementi krenuli u udar na socijalizam" te doveli 27 divizija sa 6.300 tenkova, 2.000 topova i 800 zrakoplova. S 2000 tenkova ušli su u Čehoslovačku čija im vojska nije pružila nikakav otpor. Njihovu ulogu obrane suvereniteta zemlje preuzeli su studenti u Pragu, gdje je došlo do sukoba koji su trajali danima. Građani su vlastitim vozilima postavljali barikade na ceste kako bi prepriječili put tenkovima, no vojska ih je gazila ili uništavala na putu. 

Tadašnji čehoslovački izvori izvijestili su kako je 137 Čeha i Slovaka poginulo u invaziji dok su sovjeti u prometnim nesrećama ili zbog nestručnog rukovanja opremom izgubili 98 vojnika Varšavskog pakta. Nekolicina ih je počinila ubojstvo a jedan Bugar ubijene je jer je pokušao pobjeći u Zapadnu Njemačku. Iako nije bilo ozbiljnog i organiziranog oružanog otpora, sovjetski general Vasil Margelov koji je službeno vodio operaciju, zbog ove "pobjede" proglašen je "herojem SSSR-a". 

U ožujku 1969. Dubček je smijenjen, a na njegovo mjesto Sovjeti su postavili KGB-ovog čovjeka Gustava Husaka. Dubčekove reforme nikada nisu implementirane, a oslobođenje Čeha i Slovaka nasilno je odgođeno za 22 godine.

Povijest se ponavlja i opet svijet šuti

50 godina poslije, iako je službeno komunizam kao ideologija izjednačena s nacizmom i fašizmom poražena, svijet opet ima priliku gledati kako se vojska i vojne jedinice skupljaju pred granicama ovog puta jednog grada kako bi gušila slobode. 

Dugotrajni prosvjedi u Hong Kongu, gradu pod posebnom upravnom regijom unutar Kine, prijete svrgavanjem vlasti, a posljedice nemira već se očituju i na gospodarstvu. Prosvjedi u toj bivšoj britanskoj koloniji krenuli su 9. lipnja zbog nezadovoljstva zakonom koji je trebao omogućiti izručenje osumnjičenika Kini. Stanovnici Hong Konga smatraju kako bi to potkopalo pravosudnu neovisnost pokrajine i izložilo ljude opasnostima političkih optužnica.  

Od zakona se u međuvremenu nominalno odustalo, no prosvjedi i dalje traju radi zabrinutosti zbog sve veće erozije sloboda garantiranih formulom "jedna država, dva sustava" koja je stupila na snagu nakon što je Hong Kong 1997. vraćen Kini. 

Protuvladini prosvjedi jedan su od najvećih izazova za kineskog predsjednika Xija Jinpinga od njegovog stupanja na vlast 2012. godine. Komunistička partija se priprema za obilježavanje 70. godišnjice osnutka Narodne Republike 1. listopada, pa se kriza u Hong Kongu događa u osjetljivom razdoblju. 

Peking za prosvjede optužuje druge zemlje poput Sjedinjenih Država, a videosnimke vježbi kineskih paravojski na stadionu u Shenzhenu, gradu pored Hong Konga, pokazuje da nije isključena ni intervencija vojske.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.