Kronologija američkog angažmana u Siriji od 2011. godine

Poziv na Asadov odlazak

Dana 29. travnja 2011., mjesec dana nakon prvih mirnih demonstracija koje je režim grubo ugušio, Washington uvodi gospodarske sankcije nekolicini sirijskih dužnosnika i zatim predsjedniku Bašaru al-Asadu u svibnju.

Veleposlanik Sjedinjenih Država Robet Ford prkosi režimu i početkom srpnja odlazi u Hamu, grad pod vojnom opsadom u središtu zemlje u kojem je održan golemi prosvjed.

18. kolovoza predsjednik Barack Obama i njegovi zapadni saveznici pozivaju prvi puta Asada da odstupi.

U listopadu, američki veleposlanik odlazi iz Sirije iz "sigurnosnih razloga". Damask poziva svojeg veleposlanika iz Washingtona.

Obama odustaje od napada

U ljeto 2013. režim je optužen da je izveo kemijski napad blizu Damaska u kojem je smrtno stradalo više od 1400 osoba, naveo je Washington.

Unatoč crvene linije koju je sam zacrtao, Barack Obama u posljednjem trenutku odustaje od bombardiranja režimskih infrastuktura. U rujnu s Moskvom zaključuje sporazum o uklanjanju sirijskog kemijskog arsenala.

Antidžihadiistički napadi

Godine 2014. džihadisti su osvojili velika područja teritorija sjeverno i zapadno od Bagdada te na sjeveru i istoku Sirije gdje su iskoristili kaos izazvan građanskim ratom.

Početkom rujna Barack Obama je obećao pobijediti Islamsku državu (IS) s velikom međunarodnom koalicijom i 23. rujna Washington uz pomoć saveznika pokreće prve napade u Siriji i zatim u Iraku.

Washington raspoređuje 2000 vojnika u Siriji, uglavnom specijalnih snaga i mobilizira velika zračna i pomorska sredstva.

U listopadu 2015. osnovane su Sirijske demokratske snage (SDF) koje sačinjava 25.000 Kurda i 5000 Arapa, svi su Sirijci. Njima dominira kurdska glavna milicija u Siriji, Postrojbe narodne zaštite (YPG) koje primaju pomoć Sjedinjenih Država i zračnu podršku.

SDF su od tada potjerale IS sa sjeveroistoka Sirije, posebice iz Rake i velikih dijelova pokrajine Deir Ezor, i u ožujku su ponovo osvojile njegovo posljednje sirijsko utočište Baghuz.

Trump naredio napade

Dana 14. ožujka 2018. Sjedinjene Države uz podršku Francuske i Velike Britanije pokreću napade na sirijski režim, optuživši ga za kemijski napad (40 mrtvih) u Dumi, blizu Damaska koji je tada u rukama pobunjenika.

U travnju 2017. Trump je naredio napade na jednu zračnu bazu nakon napada sarinom u Khan Sheikunu u pokrajini Idlib (više od 80 mrtvih).

Američko-turski sporazum

Dana 19. prosinca Trump najavljuje povlačenje američkih vojnika stacioniranih u Siriji, a ta odluka je potaknula njegovog ministra obrane Jima Mattisa na ostavku. Trump nekoliko mjeseci kasnije precizira da će oko 400 od tih vojnika ostati na terenu "još neko vrijeme".

16. siječnja 2019. 19 osoba, među kojima četiri Amerikanca, ubijeno je u samoubilačkom napadu na koaliciju u Minbeju. IS preuzima odgovornost za taj najsmrtonosniji napad na američke snage u Siriji od 2014.

 7. kolovoza Ankara i Washingon odlučuju osnovati centar za zajedničke operacije radi uspostave sigurnosne tampon zone između turske granice i sirijskog područja pod kontrolom YPG-a.

Početak američkog povlačenja

6. listopada Washington najavljuje da će Turska uskoro izvesti vojni upad, koji se dugo planira, na sjeveru Sirije i da će američke postrojbe napustiti tu zonu.

7. listopada američke snage se počinju povlačiti s prilaza turskoj granici. Turski predsjednik Recep Tayip Erdogan govori da turska ofenziva može biti pokrenuta u svakom trenutku.

Trumpova odluka izaziva negodovanje u Washingtonu i nekoliko njegovih bliskih suradnika ga poziva da odustane od te "pogreške". Njegova administracija minimalizira doseg te odluke.

Pentagon tvrdi da ne odobrava tursku operaciju na sjeveru Sirije. Jedan visoki djelatnik State Departmenta izjavljuje da Sjedinjene Države povlače samo mali broj vojnika, na malu udaljenost.

Trump prijeti uništenjem turskog gospodarstva ako Ankara, po njegovu mišljenju, ode predaleko.