Kovačević: Putinova odluka da anektira teritorije može biti povezana s njegovom spremnošću da pristane na pregovore o ulasku Ukrajine u NATO

"NATO neće u ovom trenutku Ukrajini reći ni da ni ne. On će to primiti na znanje i pokrenuti procedure koje su početak procesa", rekao je.

"Putinova odluka da anektira teritorije može biti povezana s njegovom spremnošću da pristane na pregovore o ulasku okrnjene Ukrajine u NATO savez", naglasio je Božo Kovačević, bivši veleposlanik u Rusiji i dodao kako smatra da je to u ovom trenutku za Ukrajinu neprihvatljivo.

Na pitanje koliko su Rusija i Ukrajina daleko od pregovora, Tatalović je rekao kako su pregovori izvjesni, no kada će se to dogoditi ovisi o ravnoteži snaga.

"Rusija trajno igra na kartu postojanja demokracije na Zapadu gdje je činjenica da se mogu artikulirati različita stajališta. Nema dvojbe da je ovaj rat i propagandni i Ukrajina ga je dobila u tom smislu. Mi predodžbu što se doista događa u Ukrajini formiramo, temeljem onih informacija koje Ukrajina šalje", naglasio je Kovačević.

Dodaje da je način na koji je Rusija htjela ostvariti svoje interese neprihvatljiv.

"Rusija je u pravu kada kritizira imperijalističku politiku Zapada, ali ono što Rusija želi nije obrana od tog imperijalizma, nego pravo da i Rusija bude imperijalna sila, a to ona više nije", ističe Kovačević.

Ustav SSSR-a, koji je promijenjen u vrijeme Mihaela Gorbačova, omogućavao je svakoj republici da odluči hoće li biti u sastavu SSSR-a.

"Referendum u Ukrajini je održan 1991. i građani su se odlučili za samostalnost u demokratskom okrilju. Ovi referendumi koje je Rusija provela su napravljeni pod okupacijom i rezultat tih referenduma ne može se gledati kao vjerodostojan", naglasio je Kovačević.

Tatalović govori kako postoji velika solidarnost u EU u odnosu na Ukrajinu i mnoge europske vlade svjesno su ušle u podršku znajući da će to imati određenu cijenu.

"Ne mislim da će to drastično utjecati na situaciju. No, ono što se sada počelo događati u nekim državama je to da će određene grupacije profitirati s obzirom na to da imaju drugačiji narativ od onoga koji je bio do sada u EU", ističe Tatalović.

"Što se tiče ove zime i energenata, smatram da se neće dogoditi ništa dramatično. Većina zemalja je osigurala energente. Hrvatska ima 90 posto popunjeno skladište plinom i zagarantirana je opskrba i cijene do travnja iduće godine", govori Tatalović.

Postavlja se pitanje tko su dobitnici, a tko gubitnici u ovom sukobu.

"Definitivno su gubitnici zemlje koje su izravno u sukobu, ali na žalost, to će biti i EU koja je na rubu sukoba i na različite načine involvirana u sukob, a dobitnici su SAD, Kina, Indija", naglašava Tatalović.

Dodaje kako se jasno vidi da je Rusija gubitnik u ovom sukobu jer ni približno nije ostvarila ciljeve koje je proklamirala na početku rata.

Na pitanje postaje li Vladimir Putin sve opasniji i nepredvidljiviji, Kovačević se složio.

"Odluka o napadu na Ukrajinu bila je iracionalna, kao i obrazloženje te odluke. No, mora se reći da je Zapad 20 godina u potpunosti ignorirao upozorenja Rusije", govori i dodaje kako odgovornost za novonastalu situaciju snosi Rusija, ali i Zapad.

Tatalović naglašava kako će biti zanimljivo vidjeti kako će Turska reagirati na zahtjev Ukrajine za članstvo u NATO-u.

Osvrnuo se na to da su energetska i komunikacijska infrastruktura postale meta.

"Ako sukob eskalira, ovo će biti i dalje mete. Željet će se prekinuti komunikacije ispod mora. Nadam se da se to neće dogoditi zato što od toga mnogi zarađuju", rekao je.

Dodaje kako će biti zanimljivo analizirat,i nakon što završi sukob, tko je sve imao interes u ovome i tko je u tome dobro zaradio.

Tatalović i Kovačević se nadaju da rat u Ukrajini neće eskalirati jer bi to bila katastrofalna opcija za sve.