DRŽAVA BRINE ZA NJIH

KOSOVARI U SIRIJI 'Pet godina provela sam u terorističkom kalifatu, bila sam u blizini kad je mog oca pogodila raketa'

Autor

av/dw

Tisuće stranih pripadnika "Islamske države" nalaze se u kurdskim logorima na sjeveru Sirije. Većina europskih država odbija primiti natrag svoje državljane iz redova IS-a. Njemačka također. Kosovo je postupilo drukčije.

02.10.2019. u 20:27
Ispiši članak

Mensur Hoti, direktor Sektora za javnu sigurnost priznaje da nisu svi Kosovari oduševljeni akcijom prijema povratnika. "Ali, to je bio jedini put da se suočimo s problemom. Ti ljudi su naši građani. Naš ustav nam propisuje da se brinemo o svojim ljudima bez obzira na to gdje se nalaze", ističe.

Hoti je bio na dužnosti kada je pod okriljem mraka u Prištini sletio zrakoplov u kojem je bilo 110 kosovskih državljana iz propalog terorističkog kalifata IS-a. Oni su prije toga bili zarobljenici u kurdskim logorima na sjeveru Sirije. Ni članovi njihovih obitelji nisu znali ništa o njihovom povratku.

Hoti danima nije spavao jer je morao sa svim stranama koje su sudjelovale u operaciji koordinirati povratak tih ljudi. Njegova zemlja nema službene odnose s Kurdima iz pobunjeničkog saveza Demokratskih sirijskih snaga (SDF) koje kontroliraju veliko područje na sjeveru Sirije.

Akciju s povratnicima na Kosovo su omogućile Sjedinjene Američke Države. Amerikanci su u savezu s Kurdima i imaju stacionirane vojnike na sjeveru Sirije.

Aerodromu u Prištini nije se moglo prići dok su se 32 žene, 74 djece i četvorica muškaraca iskrcavali iz zrakoplova i smještali u autobuse sa zatamnjenim staklima. Muškarci su prebačeni u zatvor u Podujevu; žene i djeca su prevezeni u Vranidol na medicinske i psihološke preglede. "Bili su u vrlo lošem stanju, ne samo medicinski“, priča Hoti i dodaje da se vidjelo da su došljaci izgledali izgladnjelo i zapušteno.

Hoti, snažan čovjek četrdesetih godina s kratko ošišanom kosom, ne gaji iluzije i vrlo dobro zna da najteži dio posla s povratnicima iz IS-a tek predstoji. "Pomislite samo na ideologiju u njihovim glavama. Rad sa svim tim ljudima će biti vrlo zahtjevan."

Kalifat u glavi

To je bilo jasno pri susretu s Vlorom. Kao i ostali povratnici, ona je sada već gotovo pola godine ponovo kod kuće. Vlora nije njezino pravo ime. Njega nitko ne smije doznati. Poput drugih povratnika ona je pod nadzorom i nalazi se u kućnom pritvoru na imanju svojih roditelja u jednom malom kosovskom selu. Sjedi u hladu bukve. Kokoši kvocaju, jedna mačka se šulja okolo, suncokreti se povijaju na vjetru. Scena djeluje idilično. Ali, razbijeni prozori na kući njezinih roditelja ukazuju na siromaštvo.

Druge žene u obitelji nose široke, šarene suknje. S Vlorom je drukčije. Od nje se vidi samo onoliko koliko to dozvoljava mali otvor za oči. Vitka 22-godišnja djevojka je pod crnim pokrovom od glave do pete. Za vrijeme razgovora neprestano stišće svoje ruke.

Pet godina je živjela u terorističkom kalifatu takozvane Islamske države. Ne otkriva se ni u kući. Religija još ima važnu ulogu u njezinom životu, kaže, dok njezino dvogodišnje dijete u prevelikim cipelama tapka po dvorištu. Obitelj je zamolila DW da ne otkriva spol djeteta kako netko ne bi došao na ideju o kome se radi.

To dijete nikad neće upoznati svog oca. "Bila sam u blizini kada je poginuo", kaže Vlora. "Prije toga smo nakratko bili zajedno; izašao je iz kuće i pogodila ga je raketa." Bio je to drugi od trojice boraca IS-a s kojima je Vlora bila vjenčana.

Za terorističku paravojsku je poginuo i Kosovar s kojim je sa 17 godina otišla na područje IS-a. Tada je slagala ocu da ide na odmor u Tursku. Njezin treći suprug je još živ i kurdske vlasti ga drže zatočenog u jednom logoru na sjeveru Sirije.

Između kajanja i ideologije

Vlora sada kaže da je bila greška to što je otišla u IS. Ali, ne razumije zašto se protiv nje i ostalih povratnica na Kosovo sada pripremaju optužnice. "Mi smo bile u kući i ništa nismo učinile", pravda se ona: "Nismo imale loše namjere i samo smo slijedile svoje muževe." Taj argument se stalno može čuti iz usta žena IS-a.

Tvrdi da ne zna ništa o pogubljenjima i drugim zlodjelima IS-a. No, vidjela je ratna uništenja. Vlora sebe vidi kao žrtvu i nada se da neće dospjeti u zatvor zbog članstva u terorističkoj organizaciji. Kaže da hoće integrirati se u društvo, ali i da očekuje "da me ljudi prihvate onakvu kakva sam. I da prihvate to što nosim nikab".

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.