Konferencija o klimi završit će sporazumom u subotu

Tekst će biti predstavljen u subotu ujutro te usvojen polovicom dana, dodao je taj izvor, nakon još jedne radne noći za predstavnike 195 zemalja koji već dva tjedna pregovaraju u mjestu Le Bourget, sjeverno od Pariza. “Stvari idu u dobrom smjeru”, kazao je predsjedavajući COP21 francuski ministar vanjskih poslova Laurent Fabius.

Nešto prije 6 sati ujutro, izaslansva su napustila dvoranu. Predstavnici 195 država okupljeni na konferenciji COP21 razmatrali su tijekom noći na petak nacrt globalnog sporazuma o klimi u koji je ubačen novi, ambiciozniji cilj ograničenja globalnog zagrijavanja na manje od 2 stupnja Celzijeva. “Vrlo smo blizu cilju i vrijeme je da završimo”, izjavio je Fabius tijekom noći, te upozorio da su “zadnji metri maratona često i najsloženiji”.

Sudionicima je predstavio nacrt sporazuma od 27 stranica kao novu osnovu za pregovore. Izaslanici moraju pronaći rješenja za tri specifična “složena pitanja”, priznao je Fabius i nabrojao diferencijaciju, financiranje i ambiciju sporazuma.  Diferencijacija je raspodjela napora za smanjenje emisija stakleničkih plinova između razvijenih zemalja i zemalja u razvoju, što je konstatan spor na svim pregovorima o klimi jer razvijene zemlje smatraju da danas svi moraju ulagati napore, dok zemlje u razvoju drže da su manje pridonijele onečišćenju u prošlosti.

U nacrtu stoji da se maksimalno zagrijavavanje ograničava “na manje” od 2 stupnja Celzija u odnosu na predindustrijsko doba i da će vlade nastaviti ulagati napore da se to ograničenje dovede do 1,5 stupnjeva.  Taj velik iskorak prije nekoliko mjeseci činio se nezamisliv, pa čak iako je taj cilj danas daleko, on je ambiciozniji nego što se očekivalo, piše agencija Reuters.  Ograničenje od 1,5 stupnjeva zahtjev je više od stotinu zemalja, napose otočnih država kojima prijeti nestanak zbog porasta razine oceana.  U pregovorima je teško pitanje i financiranje, zapravo novac što ga trebaju dobiti zemlje u razvoju da se mogu nositi s posljedicama globalnog zagrijavanja, a riječ je o 100 milijarda dolara godišnje za zemlje u razvoju od 2020.