Komšićeva stranka podnijela kaznenu prijavu protiv pet od sedam članova Središnjeg izbornog povjersntva

Kako su priopćili iz te stranke čiji je predsjednik Željko Komšić, član Predsjedništva BiH, kaznena prijava podnesena je Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) zbog sumnje u  zloporabu službenog položaja i ovlasti, udruživanja radi počinjenja kaznenog djela te izazivanja etničke, rasne i vjerske mržnje.

Kazneno je prijavljeno pet od sedam članova SIP-a čijim je glasovima i donesena odluka za koju u DF-u drže da je protuustavna i protuzakonita.

Riječ je o hrvatskim članovima Stjepanu Mikiću i Vladi Rogiću, srpskim članovima Branku Petriću i Novaku Božičkoviću te o Ireni Hadžiabdić koja je članica SIP-a iz reda ostalih.

Protiv sporne odluke donesene ranije ovog tjedna glasovali su bošnjački članovi Suad Arnautović i Ahmed Šantić i na njih se ne odnosi kaznena prijava.

SIP je nakon višemjesečnog otezanja donio odluku da će se Dom naroda parlamenta Federacije BiH popuniti tako što će se 58 mandata podijeliti na deset županija temeljem nacionalne strukture stanovništva ustanovljene popisom iz 2013. godine.

Također su odlučili da će iz svake županije biti biran barem po jedan zastupnik-izaslanik iz reda svakog od tri konstitutivna naroda.

Riječ je o svojevrsnom kompromisu koji je pokušao pomiriti različita očekivanja, no njome nitko nije zadovoljan pa su iz gotovo svih bošnjačkih i hrvatskih stranaka na račun SIP-a upućene brojne kritike te najave podnošenja žalbi Ustvanom sudu BiH.

U strankama koje okupljaju pretežito bošnjačko članstvo nezadovoljni su jer je SIP propisao primjenu popisa stanovništva iz 2013. godine, a ne onoga iz 1991. godine.

Pritom se pozivaju na odredbe Ustava Federacije BiH koje propisuju ustroj tijela vlasti sukladno prijeratnom popisu sve do potpune provedbe Aneksa VII Daytonskog sporazuma, odnosno do okončanja procesa povratka prognanih i izbjeglih u prijeratne domove.

Iz stranaka okupljenih oko HDZ BiH nezadovoljni su jer je SIP također temeljem federalnog ustava odredio da se iz svake županije bira barem po jedan izaslanik iz reda svakog naroda. Njihov argument za kritiku je da je Ustavni sud BiH 2016. godine proglasio neustavnim upravo odredbe izbornog zakona BiH koje su to propisivale.

U obrazloženju razloga za podnošenje kaznene prijave iz DF-a su naveli tvrdnju kako su članovi SIP-a prekršili entitetski ustav, ali su odlukom o primjeni popisa iz 2013. godine istodobno "počinili kazneno djelo nijekanja genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih odlukama Međunarodnog suda pravde i Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju".

 "Demokratska fronta traži da ovlaštena tijela kojima su ova kaznena djela prijavljena pravodobno poduzmu mjere, posebice imajući u vidu institucionalne, društvene, sigurnosne i političke posljedice koje uputa SIP-a može proizvesti", stoji u obrazloženju.

Odluka SIP-a o načinu popune Doma naroda parlamenta Federacije BiH stvorila je pretpostavke za okončanje postupak uspostave vlasti u BiH temeljem listopadskih izbora, no većina političkih stranaka je najavila kako u tome neće sudjelovati sve dok Ustavni sud BiH ne donese pravorijek po najavljenim žalbama što bi moglo potrajati mjesecima.