Komšić tvrdi da BiH prije pristupanja EU mora postati građanskom državom

U izjavi dostavljenoj lokalnim medijima Komšić je podsjetio kako u sklopu paketa dodatnih pitanja Europske komisije, upućenom tijelima vlasti BiH, stoji i zahtjev za pojašnjenje pitanje pravne osnove načela "konstitutivnosti naroda" i njegove usklađenosti s načelom jednakosti svih građana, što je pak dio pravne stečevine Europske unije.

"Očekujem od tijela vlasti Bosne i Hercegovine da konačno odgovore na ovo pitanje, koje je od temeljne važnosti za budući europski karakter građanske države Bosne i Hercegovine", izjavio je Komšić.

Ovo pitanje tek je jedno od preko pet stotina zahtjeva za objašnjenjem poslanih u Sarajevo iz Bruxellesa nakon što su predstavnici vlasti BiH u veljači predali odgovore na raniji upitnik Europske komisije, što je sastavni dio postupka odlučivanja o eventualnom statusu kandidata neke države za članstvo u Uniji.

Europska komisija odgovore na dodatna pitanja očekuje do kraja rujna, no s obzirom na komplicirane odnose u BiH i mehanizam nužnog usuglašavanja odgovora među različitim razinama vlasti u toj zemlji, kao i na predizbornu kampanju koja se uveliko vodi, stručnjaci i analitičari procjenjuju kako je malo vjerojatno da će taj rok biti ispoštovan.

"Što je pravni temelj 'konstitutivnih naroda' i u kakvoj je on svezi s načelom jednakosti svih građana neovisno o njihovoj etničkoj pripadnosti, kao što je određeno pravnom stečevinom EU", pitanje je iz Bruxellesa za koje Komšić drži kako će bitno odrediti hoće li se BiH razvijati u pravcu građanske ili pak države u kojoj sva prava građana proistječu iz njihove etničke pripadnosti.

Dugogodišnji prijepor zagovornika individualnih i kolektivnih prava

Taj prijepor već godinama određuje političke rasprave u BiH i postao je povodom oštrih podjela između zagovornika individualnih i kolektivnih prava. 

Komšić je poznat kao gorljivi zagovornik građanske države, a sada ističe kako načelo konstitutivnosti nema nikakve poveznice s jednakopravnošću svih građana odnosno kako, upravo protivno, "to načelo na najgrublji način derogira jednakopravnost svih građana".

Komšić dodaje kako je to prije svega njegovo osobno mišljenje, ali istodobno upozorava kako se Europski sud za ljudska prava već očitovao o tome kada je u "slučaju Zornić" termin konstitutivnih naroda označio kao "posljedicu genocida i etničkog čišćećenja" na koju je bilo nužno pristati kako bi se osigurao mir.

To, navodi Komšić, izrijekom stoji u točki 43. presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu Zornić. Riječ je o tužbi koju je podnijela državljanka BiH Azra Zornić jer joj kao osobi koja se ne želi identificirati kao pripadnik bilo koje etničke skupine nije omogućeno kandidiranje za zastupnika u Domu naroda parlamenta BiH.

Sud u Strasborgu je 2014. godine ocijenio kako je tužba utemeljena te kako ovakvim izbornim zakonodavstvom BiH provodi diskriminaciju i krši Europsku konvenciju o ljudskim pravima. Vlasti u BiH do sada nisu učinile ništa kako bi tu presudu provele, baš kao ni raniju presudu u slučaju "Sejdić-Finci", također temeljenu na tužbi zbog diskriminacije.

Sud je u oba slučaja zaključio kako se u BiH bez ikakve odgode mora uspostaviti demokratsko uređenje bez davanja posebnih prava konstitutivnim narodima, uključujući tu pravo kandidiranja za Predsjednišvo BiH i za Dom naroda na državnoj razini.

Komšić je svojim oponentima poručio kako je očevidno postojanje neusklađenosti načela 'konstitutivnosti' s europskim pravnim normama.

"To nismo izmislili ni ja ni DF, a radi se o činjenici koju je utvrdio Europski sud za ljudska prava i dužnost građanske ljevice jest da na to ukaže, kao što je dužnost onih koji se lažno kite europskim vrijednostima da to svjesno zanemaraju što samo po sebi dovoljno govori tko je za europske vrijednosti, a tko protiv njih", izjavio je Komšić koji u ovom slučaju očevidno polemizira sa HDZ BiH.

Njegov je zaključak kako nema europskih vrijednosti u Bosni i Hercegovini bez građanske države Bosne i Hercegovine po načelu jedan čovjek, jedan glas.