Komšić se ne da, tvrdi da uvrštenje Daytona u Deklaraciju NATO-a nije zasluga Hrvatske

Inzistiranje Hrvatske na konstitutivnim narodima u Deklaraciji NATO-a odbačeno jer se radi o ''prevldanom etničkom konceptu... suprotnom standardima NATO-a i EU'', rekao je Komšić.

Hrvatska je inzistirala da se u dokumentu navede Daytonski mirovni sporazum i konstitutivnost triju naroda, no u završnom dokumentu naveden je Daytonski sporazum.

To je bilo očekivan, smatra Komšić, hrvatski član trojnog predsjedništva kojega hrvatske stranke u BiH ne prihvaćaju jer je izabran većinski bošnjačkim glasovima.

"Što se tiče uvrštavanja Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, potpora tome je očekivana, konstantna i nije nikakva novost", rekao je Komšić.

Daytonski sporazum prestao se spominjati u NATO-ovim deklaracijama još od 2004. što je sve dosad išlo po inerciji. Međutim, Zagreb na tome ponovno inzistira s obzirom na pokušaje bošnjačkih čelnika da se izbriše koncept konstitutivnih naroda i ostvari dominacija ovoga najbrojnijeg naroda.

Na Komšićev istup reagirao je srpski član BiH Predsjedništva Milorad Dodik.

"Spominjanje Daytonskog mirovnog sporazuma u završnoj deklaraciji zapravo znači potvrdu 'konstitutivnosti naroda', jer Ustav BiH kao aneks IV ovoga mirovnog sporazuma eksplicitno govori o trima konstitutivnim narodima Hrvatima, Srbima i Bošnjacima", smatra Dodik.

"BiH nije napredovala prema NATO-u i bez stajališta Republike Srpske neće moći učiniti bilo kakav korak u tome pravcu", rekao je Dodik te optužio Komšića da je zbog svojih stajališta zapravo drugi bošnjački član BiH Predsjedništva.

Istodobno bošnjački član državnog vrha Šefik Džaferović pozdravio je prihvaćanje Deklaracije NATO-a ističući da je u tome dokumentu navedeno da BiH kao država teži članstvu u ovome savezu.

Hrvatska je uspjela u završnu deklaraciju samita NATO-a ubaciti referencu na Daytonski mirovni sporazum tek nakon šest dana inzisitiranja, izjavio je u ponedjeljak hrvatski predsjednik Zoran Milanović.

U nedjelju je Milanović zaprijetio da neće dati suglasnost za završni dokument samita ako se u njemu ne spomene sporazum kojim se BiH definira kao država triju konstitutivnih naroda Bošnjaka, Srba i Hrvata i ostalih građana. 

Rekao je da ga je u nedjelju nazvao glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg i da je "to riješeno u pola minute".

U samoj Hrvatskoj ovo je pitanje izazvalo trvenja između šefa države i ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana koji je optužio predsjednika da "glorificira" svoje zasluge jer je izmjena formulacije o Bosni i Hercegovini u završnoj deklaraciji NATO-a plod  rada zajedničkog tijela u kojem su bili predstavnici vlade i predstavnik ureda predsjednika, a do promjene je došlo prije predsjednikove intervencije.