Komisija EU predložila je paket pomoći Ukrajini, Mađarska se ne slaže s planom: 'Sankcije Rusiji su potpuni neuspjeh'

No ništa od toga nije dovoljno da Ukrajini prestane stizati financijska pomoć sa zapada, piše Newsweek. Najveće probleme stvara jedna odmetnuta članica Europske unije.

Komisija Europske unije (EU) predložila je u srijedu paket pomoći Ukrajini vrijedan 18 milijardi dolara, koji bi stupio na snagu 2023. i pomogao u pokrivanju kratkoročnih potreba Ukrajine za financiranjem. Ukrajinske vlasti i Međunarodni monetarni fond procjenjuju da Ukrajini treba tri do četiri milijarde dolara mjesečno. Problem je što bi usvajanje tog paketa zahtijevalo jednoglasnu odluku, a Mađarska se ne slaže s planom, prenosi Jutarnji.

Mađarski ministar vanjskih poslova i trgovine Péter Szijjártó rekao je da je njegova država već potrošila stotine milijuna eura za potporu zdravstvu, obrazovanju, kulturnim institucijama i crkvama u Ukrajinu.

"Sigurno nećemo podržati bilo kakvu vrstu zajedničkog zaduživanja EU-a na ovom polju. Zašto? Zato što smo to već jednom učinili. Podržali smo zajedničko zaduživanje tijekom epidemije korona virusa i to je bilo više nego dovoljno", kazao je Szijjártó, prenosi Hungary Today.

Mađarska je već odustala od toga da se pridruži združenim snagama Zapada u globalnom odgovoru na rat u Ukrajini, opirala se pokušajima Ukrajine da se pridruži NATO-u, te je oklijevala u nametanju sankcija Rusiji. Szijjártó je u srijedu tijekom intervjua za Roya News, jordanski medij, nazvao sankcije Rusiji "potpunim neuspjehom".

Brad Blitz, profesor međunarodne politike i politike na Institutu za obrazovanje UCL-a u Londonu, rekao je za Newsweek da je Orban odbacio norme EU-a i cijelo proteklo desetljeće se udvarao ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

"Dok se sve europske države bore zbog rastuće inflacije, a u slučaju Ujedinjenog Kraljevstva i slabe valute, još uvijek nema dokaza kako namjeravaju prekinuti konsenzus oko pomoći prema Ukrajini. Čak i ako potrošnja za obranu može biti ugrožena dvoznamenkastom inflacijom i fluktuirajućim tečajevima, nema naznaka da je europska predanost Ukrajini u padu. Po svemu sudeći, EU i njezini partneri, vide Kremlj kao najveću prijetnju europskoj stabilnosti i sigurnosti od Drugog svjetskog rata", objasnio je Blitz.

Dio EU-a skeptičan

U srijedu su radnici u Ateni, proveli cjelodnevni štrajk koji su podržali sindikati, uključujući Opću konfederaciju grčkih radnika i ADEDY. Bio je to odgovor na to što plaće nisu povećane kako bi se nosile s rastućom inflacijom, uz povećane troškove života i cijene energije, a koje su porasle nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Nedavno istraživanje francuske nevladine organizacije za borbu protiv siromaštva Secours Populaire pokazalo je da je 68 posto ispitanika u Grčkoj reklo da je njihova potrošačka moć "jako pala" od 2019., što je najveći postotak od svih šest ispitanih zemalja.

"Radnici naše zemlje, kako u javnom tako i u privatnom sektoru, bore se protiv porasta troškova koje guši kućanstva i građane", stoji u izjavi ADEDY-a od 9. studenog.

U rujnu je oko 70.000 ljudi prosvjedovalo u Pragu, zahtijevajući akciju u vezi s povišenim troškovima energije, kao i osiguravanje izravnih ugovora s dobavljačima plina, uključujući Rusiju.

Prema Europskom parlamentu, gotovo polovica Grka i 43 posto Talijana je za ukidanje sankcija.

Jaroslava Barbieri, ruska stručnjakinja na Sveučilištu u Birminghamu u U.K., rekla je za Newsweek da rusko vodstvo namjerno pokušava koristiti nestašicu hrane i energije kao instrumente za pritisak na zapadne vlade da smanje ili potpuno ukinu financijsku potporu Ukrajini.

Rusija se "kladi na umor od rata", dodala je, što bi također moglo signalizirati Kremlju i drugim autoritarnim vladama da bi se mogle izvući s budućim kršenjima međunarodnog prava, što bi pak predstavljalo potencijalno veće sigurnosne i ekonomske troškove, vjeruje Barbieri.

"Popuštanje pred ucjenama Kremlja utjecalo bi na vjerodostojnost zapadnih vlada u pogledu njihove predanosti održavanju međunarodnog poretka temeljenog na pravilima i postavilo bi opasan presedan", rekla je Barbieri.

Unatoč borbama s kojima se Europljani suočavaju, EU ostaje čvrsta u svojoj odlučnosti da pomogne Ukrajini, poručuje predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. U izjavi se obvezala na potporu EU-a Ukrajini "koliko god je potrebno" kako bi se osiguralo da iz rata izađu kao "prosperitetna zemlja".