Kolinda u Azerbajdžanu: Ne preferiram izraz 'zapadni Balkan', ratovi devedesetih stvorili su psihološku barijeru

Istaknula je kako, osobno, ne preferira izraz "zapadni Balkan":

"Ratovi devedesetih stvorili su psihološku barijeru i taj termin izaziva određene negativne reakcije, draže mi je reći da smo zemlje Jugoistočne Europe",  kazala je na početku Grabar-Kitarović, dodavši kako na pridruživanje zemalja Zapadnog Balkana EU ne gleda kao na proširenje Unije, već osnaživanje.

U svom je govoru istaknula kako EU, ako želi biti važan globalni igrač, mora uključiti zemlje jugoistočne Eurpe, ali i da je pred zemljama ove regije mnogo izazova. Ponajprije su to složeni odnosi u Bosni i Hercegovini te odnosi Srbije i Kosova što su, rekla je, "mogući izvori nestabilnosti". Dodala je kako ruska invazija na Ukrajinu nimalo ne olakšava situaciju.

"Da pojasnimo, da sam ja Rusija, svakako bi mi bilo u interesu izazvati nestabilnost negdje drugdje, van svojih granica, u ovoj situaciji. No, zemlje našeg područja trude se. Najvažnije je pridobiti ljude, oni su ti koji odlučuju o budućnosti. Na Balkanu želimo proeuropske, demokratske vlade. Uvijek ću podržavati želje naših susjeda za euroatlantskim integracijama. Probleme moramo rješavati na vrijeme. U odnosu na druge europske zemlje, mi smo na ovom području od devedesetih napravili strašno mnogo. Sada se moramo pobrinuti da se svi konflikti spriječe pod svaku cijenu. No, nekad se pitam žele li neke zemlje doista biti dio EU, jesu li uopće išta poduzele u tom pogledu", kritizirala je Grabar-Kitarović, no nije konkretno rekla na koga misli.

Nakon rasprave bivša hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović otišla je na sastanak iza zatvorenih vrata s azerbajdžanskim predsjednikom Ilhamom Alijevom, javlja Jutarnji list.

Bivša crnogorska ministrica obrane Milica Pejanović Đurišić morala je odgovoriti na pitanje moderatora skupa, bivšeg bosanskohercegovačkog ministra vanjskih poslova Zlatka Lagumdžije, kako to da je Crna Gora "preuzela vodstvo kao kompolicirana zemlja, zemlja slučaj" od BiH.

"Nije baš lijep uvod, ali slažem se da trebamo otvoreno razgovarati. Dosta nam je političke korektnosti, potrebna su nam rješenja. Crna Gora je devedesetih jedina uspjela izbjeći ratne sukobe. Da nismo, mogli smo postati druga Bosna i Hercegovina. Ali u to najgore vrijeme naše regije kao narod smo ostali ujedinjeni. Na žalost, to sada nije slučaj, Crna Gora je duboko podijeljeno i polarizirano društvo. Problema je mnogo, nije to samo mnogo puta spominjana tranzicija vlasti, već i geopolitički odnosi s velikim silama izvan Europe. Moram vam reći da je Crna Gora, dva tjedna uoči predsjedničkih izbora, izložena svim mogućim oružjima hibridnog ratovanja, od cyber napada do lažnih vijesti. Situacija je zamršena, od lidera euroatlantskih tranzicija, od zemlje koja je ušla u NATO prije ostalih, sada smo u situaciji da smo gotovo blokirani na europskom putu", kazala je.

Lagumdžija je ustanovio kako je Daytonski sporazum, kakav god da jest, donio mir BiH, a bez mira ništa nije moguće. No, iz njegovog se izlaganja dalo zaključiti kako smatra da EU ne radi dovoljno na uključivanju BiH u svoje institucije.

"Nama stalno obećavaju europsku budućnost, ali nama ne treba budućnost nego sadašnjost. Budućnost uvijek imamo, s EU ili bez nje. Nekada mislim, pa treba li nas netko napasti kao Ukrajinu da dobijemo status kandidata? No, onda se zaustavim, kažem si, Zlatko, dosta je. Uostalom, to bi bilo vrlo nezgodno jer bi nam onda naši europski saveznici, poput vas u Bugarskoj i Rumunjskoj (rekao je govoreći bivšem rumunjskom predsjedniku Emilu Constantinescou), morali slati oružje preko Beograda", kazao je Lagumdžija izazvavši smijeh okupljenih u Bakuu.